ožu. 19

Nove odredbe Hrvatske biskupske konferencije u vezi liturgijskih i ostalih vjerskih događanja

Dragi župljani,

 

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio je nove mjere s ciljem sprečavanja širenja bolesti COVID-19. Tim se mjerama priključila i Hrvatska biskupska konferencija donoseći nove odredbe u vezi liturgijskih i ostalih vjerskih događanja.

Izdvajam samo da se sve mise s narodom odgađaju do daljnjega.

U župi će se svaki dan slaviti svete mise, bez sudjelovanja vjernika, na nakane koje su zapisane, kao i na sve vaše nakane, napose na nakanu za ozdravljenja oboljelih.

Iako će ove odredbe u svakom vjerniku pobuditi žalost, možda i ljutnju, pozivam vas sve na vjerničku i građansku poslušnost i odgovornost.

U dokumentu stoji da odredbe stupaju na snagu sutra no one se, po odluci Stožera civilne zaštite, primjenjuju od DANAS i traju do daljnjega.

Župni ured nije otvoren za stranke. Sve potrebne dokumente možete zatražiti putem telefona ili elektronske pošte.

Smrtni slučaj i bilo koju hitnu situaciju možete u svako doba prijaviti na broj 098 904 4970.

U nastavku donosimo nove odredbe.  

 

Vaš župnik, 

p. Goran

 

ožu. 15

Župne obavijesti 15. ožujka 2020. – 3. KOR

Treća je nedjelja korizme.

Sveci i imendani slijedećeg tjedna: u utorak je sveti Patrik, biskup; u srijedu je sveti Ćiril Jeruzalemski, biskup; u četvrtak je sveti Josip, zaručnik blažene Djevice Marije.

U četvrtak je svetkovina svetoga Josipa. Proslavit ćemo ju svetom misom u 19 sati.

Do daljnjega se otkazuju sve kateheze u našoj župi, kao i pjevanje za djecu subotom.

Otkazuje se korizmeni koncert koji je bio najavljen za slijedeću nedjelju.

  • Sve vjernike koji zbog novonastale situacije u svojoj savjesti smatraju da ne mogu ili ne trebaju ići na nedjeljnu misu, pozivam da istu prate putem dostupnih medija. A potičem ih i na duhovnu pričest tako da sebi posvješćuju stvarnu Isusovu prisutnost u euharistijskim prilikama i bude želju za sjedinjenjem s njim.
  • U utorak će u našoj župi biti cjelodnevno klanjanje. U ovom vremenu kušnje kada smo, kao vjernici, pozvani promišljati o duhovnim darovima koji nam se svakodnevno nude, a već nam sutra zbog straha od zaraze mogu biti uskraćeni, pozivam one koji mogu doći, da tijekom dana navrate u crkvu i ostanu neko vrijeme pred Presvetim. Neka to vrijeme bude provedeno u zahvalnoj molitvi za zdravstvene djelatnike, za sve ljude na vlasti koji se trude učiniti što više kako bi se ova bolest obuzdala, kao i za one oboljele. Klanjanje započinje u 7:30 i završava blagoslovom s Presvetim u 18:15. Nakon toga slijedi križni put u 18:30 i misa u 19 sati. Pozivam sve molitvene zajednice, kao i ostale vjernike da se u sakristiji predbilježe za polusatno dežurstvo pred Presvetim.
  • U skladu s preporukama Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije, župa je prošli tjedan naručila dva senzorska dozatora za dezinfekciju ruku na stalku te još 12 dodatnih punjenja za dezinfekciju ruku. Cijena je 7.912,50 kuna. Trebali bi biti dostavljeni za par dana.
  • Danas završava Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini. Stoga ćemo vas nakon mise zamoliti za vaše priloge koji će biti proslijeđeni Crkvi u Bosni i Hercegovini.
  • Slijedeće nedjelje skupljamo priloge za naš župni Karitas.
  • Najavljujemo Zahvalno župno hodočašće u Rim, 4. – 9. listopada, povodom 25 godina postojanja župe. Prijave počinju 23. ožujka, cijena će biti 2.750,00 kuna.
  • Naknadni blagoslov obitelji se nastavlja.

 

NEDJELJNO EVANĐELJE: Iv 4,5-42

 

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

 

Dođe dakle u samarijski grad koji se zove Sihar, blizu imanja što ga Jakov dade svojemu sinu Josipu. Ondje bijaše zdenac Jakovljev. Isus je umoran od puta sjedio na zdencu. Bila je otprilike šesta ura. Dođe neka žena Samarijanka zahvatiti vode. Kaže joj Isus: “Daj mi piti!” Njegovi učenici bijahu otišli u grad kupiti hrane. Kaže mu na to Samarijanka: “Kako ti, Židov, išteš piti od mene, Samarijanke?”

Jer Židovi se ne druže sa Samarijancima. Isus joj odgovori: “Kad bi znala dar Božji i tko je onaj koji ti veli: ‘Daj mi piti’, ti bi u njega zaiskala i on bi ti dao vode žive.” Odvrati mu žena: “Gospodine, ta nemaš ni čime bi zahvatio, a zdenac je dubok. Otkuda ti dakle voda živa?

Zar si ti možda veći od oca našeg Jakova koji nam dade ovaj zdenac i sam je iz njega pio, a i sinovi njegovi i stada njegova?”

Odgovori joj Isus: “Tko god pije ove vode, opet će ožednjeti. A tko bude pio vode koju ću mu ja dati, ne, neće ožednjeti nikada: voda koju ću mu ja dati postat će u njemu izvorom vode koja struji u život vječni.” Kaže mu žena: “Gospodine, daj mi te vode da ne žeđam i da ne moram dolaziti ovamo zahvaćati.” Nato joj on reče: “Idi i zovi svoga muža pa se vrati ovamo.” Odgovori mu žena: “Nemam muža.” Kaže joj Isus: “Dobro si rekla: ‘Nemam muža!’ Pet si doista muževa imala, a ni ovaj koga sada imaš nije ti muž. To si po istini rekla.” Kaže mu žena: “Gospodine, vidim da si prorok. Naši su se očevi klanjali na ovome brdu, a vi kažete da je u Jeruzalemu mjesto gdje se treba klanjati.”

A Isus joj reče: “Vjeruj mi, ženo, dolazi čas kad se nećete klanjati Ocu ni na ovoj gori ni u Jeruzalemu. Vi se klanjate onome što ne poznate, a mi se klanjamo onome što poznamo jer spasenje dolazi od Židova. Ali dolazi čas – sada je! – kad će se istinski klanjatelji klanjati Ocu u duhu i istini jer takve upravo klanjatelje traži Otac. Bog je duh i koji se njemu klanjaju, u duhu i istini treba da se klanjaju.” Kaže mu žena: “Znam da ima doći Mesija zvani Krist – Pomazanik.

Kad on dođe, objavit će nam sve.” Kaže joj Isus: “Ja sam, ja koji s tobom govorim!” Uto dođu njegovi učenici pa se začude što razgovara sa ženom. Nitko ga ipak ne zapita: “Što tražiš?” ili: “Što razgovaraš s njom?” Žena ostavi svoj krčag pa ode u grad i reče ljudima: “Dođite da vidite čovjeka koji mi je kazao sve što sam počinila. Da to nije Krist?” Oni iziđu iz grada te se upute k njemu. Učenici ga dotle nudili: “Učitelju, jedi!” A on im reče: “Hraniti mi se valja jelom koje vi ne poznajete.” Učenici se nato zapitkivahu: “Da mu nije tko donio jesti?” Kaže im Isus: “Jelo je moje vršiti volju onoga koji me posla i dovršiti djelo njegovo. Ne govorite li vi: ‘Još četiri mjeseca i evo žetve?’

Gle, kažem vam, podignite oči svoje i pogledajte polja: već se bjelasaju za žetvu. Žetelac već prima plaću, sabire plod za vječni život da se sijač i žetelac zajedno raduju. Tu se obistinjuje izreka: ‘Jedan sije, drugi žanje.’ Ja vas poslah žeti ono oko čega se niste trudili; drugi su se trudili, a vi ste ušli u trud njihov.” Mnogi Samarijanci iz onoga grada povjerovaše u njega zbog riječi žene koja je svjedočila: “Kazao mi je sve što sam počinila.” Kad su dakle Samarijanci došli k njemu, moljahu ga da ostane u njih. I ostade ondje dva dana. Tada ih je još mnogo više povjerovalo zbog njegove riječi pa govorahu ženi: “Sada više ne vjerujemo zbog tvoga kazivanja; ta sami smo čuli i znamo: ovo je uistinu Spasitelj svijeta.”

Riječ Gospodnja.

 

RAZMATRANJE UZ DANAŠNJE EVANĐELJE

 

Činjenica jest da Isus nije morao proći kroz Samariju. Židovi su je zaobilazili i smatrali kontaminiranom a njezino stanovništvo hereticima koje treba prezirati. Evanđelistova napomena morao je proći kroz Samariju stoga čitatelju govori kako Isusov ulazak u Samariju nije plod nekih vanjskih okolnosti, nego je teološki motiviran: Zaručnik i u Samariji mora tražiti svoju Zaručnicu!

Iako se Sihar spominje u većini starih sačuvanih biblijskih rukopisa, vjerojatno se ovdje misli na Šekem. Ovo područje izaziva iznimno snažne biblijske rezonance jer je povezano s početkom Božjeg prijateljevanja s ljudima u Starom zavjetu, obiluje znakovitim povijesnim događajima koji su, kao i cijeli SZ, čekali ispunjenje onoga što su nagoviještali.

Ogorčena na nepravedno ponašanje Židova prema Samarijancima, žena isprva odbija Isusovu molbu. On ne odgovara na njezin prigovor, jer nije žedan njezinog lijepog odgovora nego je žedan njezine vjere (sv. Augustin). Polazi od onog što je ženina svakodnevna tegobna stvarnost – zahvaćanje vode – da bi iznio ono što on može dati njoj – vodu živu. No, ona za sada ne poznaje taj dar Božji. Tipičan je čovjekov stav da sve želi ili osvojiti ili zaslužiti, pa čak i ljubav. Veličinu ovog dara čovjek ne može ni osvojiti ni zaslužiti. Nju samo može primiti na dar ako mu se otvori. Kad ga bude doživjela, Samarijanka će otrčati zaboravivši krčag. Gospodine, ta nemaš ni čime bi zahvatio… Sada je žena ona koja od Isusa traži piti! Time je, iako još uvijek ne govore o istoj vodi, otvorena mogućnost za napredak dijaloga.

Umjesto odmjeravanja s patrijarhom Jakovom, Isus joj govori o vodi koja struji u život vječni, koja će trajno utažiti njezinu žeđ (4,13-14). Gospodine, daj mi te vode… Sada kada je pokazala raspoloživost za hod naprijed, Isus ostavlja po strani igru u terminima vodeizvora i sl. i progovara joj na temelju njezina životnog iskustva. Činjenica da joj ni sadašnji nije pravi muž pokazuje da ni s njim nije pronašla pravu ljubav. Ona je žedna drugačije ljubavi, one koju može dati samo Zaručnik. Jer srce, stvoreno za Boga, ne može biti ispunjeno ničim manjim od Njega! Nakon što je pokazala otvorenost za dolazak Mesije (znam da ima doći Mesija zvani Krist – Pomazanik.), Isus može ići dalje s objavom. U najnovijem odgovoru futur iz prethodnih redaka (klanjat će se, kad dođe Mesija objavit će) ustupa mjesto prezentu: Ja sam! Ovaj izričaj jest jeka Starozavjetne Božje objave kad je objavljivao svoje Ime: Ja sam onaj koji Jesam (Izl 3,14).

Učenici se vraćaju i čude, ali ništa ne pitaju. Vjerojatno su zatečeni činjenicom da je Isus poništio brižljivo čuvanu distancu koju su pobožni Izraelci držali prema „nevjernicima“. Osim toga, njihovo čuđenje dolazi i od tradicionalnog uvjerenja da je žena nesposobna shvatiti dubinu religiozne poruke. Krčag ostavljen na bunaru govori o ženinom uzbuđenju nad otkrićem Pomazanika-Krista. Umjesto da joj predbacuje nedostatke, on joj dariva ono za čim je žeđala.

Samarijanka sada zna da se Isusa upoznaje tek u susretu s njim. No, isto tako upoznaje i sebe jer Isus joj je pomogao da postane svjesna svoje duboke žeđi. Dakle, radi se o otvaranju za duboke istine vlastitog i Isusovog bića i o odluci za ulazak u odnos s njim na tim dubinama. Stoga zove svoje sugrađane neka sami počnu otkrivati Krista. Ponavlja Isusov početni poziv učenicima dođite i vidite (1,39).

 

dr. sc. Ivica Čatić, profesor Svetoga pisma na KBF-u u Đakovu
Uz dozvolu autora preuzeto s portala www.sveto-pismo.net

 

 

MISNE NAKANE 15.03.2020. DO 22.03.2020.

 

 

Ženidbeni navještaj: ROBERTO KRČELIĆ i  MATIJA KATARINA ŠALINOVIĆ

                                      RORERT IŠTVANIĆ i ANTONIJELA BONAČIĆ

                                     NENAD MARKOVIĆ i MIHAELA COLARIĆ

 

Kršten 14.03.2020.:  MIA ŠALAJ

 

ožu. 11

Odredbe i upute Zagrebačke nadbiskupije o liturgijskim slavljima i okupljanjima vjernika

U želji za suzbijanjem koronavirusa i pridržavajući se uputa mjerodavnih službi, Zagrebačka nadbiskupija izdala je priložene odredbe i upute o liturgijskim slavljima i okupljanjima vjernika.

Molimo sve župljane da ih se pridržavaju do novih uputa.

 

ožu. 08

Župne obavijesti 08. ožujka 2020. – 2. KOR

Druga je nedjelja korizme.

Sveci i imendani slijedećeg tjedna: u utorak je sveti Dominik Savio, zaštitnik ministranata; u srijedu je sluga Božji Franjo Kuharić; u subotu je blaženi Jakov iz Viterba.

Dan očeva. Slijedeće ćemo nedjelje pod obiteljskom misom u 11:30, proslaviti Dan očeva.

Započinje Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini. Stoga ćemo slijedeće nedjelje nakon misâ prikupljati priloge za Crkvu i ljude u Bosni i Hercegovini.

  • Zbog straha od koronavirusa odgađa se hodočašće u Svetu Zemlju. Vlasnik agencije je osobno razgovarao sa hodočasnicima o daljnjim koracima.
  • Molitveni vijenac Kraljice obitelji organizira u subotu, ožujka, hodočašće u svetište svetog Josipa u Karlovcu. Polazak je u 8 sati s ugibališta ispred crkve. Cijena je 60 kuna. Svi oni koji namjeravaju ići moraju se do sutra prijaviti u župnom uredu.
  • Najavljujemo Zahvalno župno hodočašće u Rim, 4. – 9. listopada, povodom 25 godina postojanja župe. Prijave počinju 23. ožujka, cijena će biti 2.750,00 kuna.
  • Mladi iz naše župe, koji žele sudjelovati na SHKM-u u Zagrebu, također se moraju prijaviti za susret. Prijaviti se možete u župnom uredu. Do sada je prijavljeno samo tridesetak mladih.

 

NEDJELJNO EVANĐELJE: Mt 17,1-9

 

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

 

U ono vrijeme: Isus uze sa sobom Petra, Jakova i Ivana, brata njegova, te ih povede na goru visoku, u osamu, i preobrazi se pred njima. I zasja mu lice kao sunce, a haljine mu postadoše bijele kao svjetlost. I gle: ukazaše im se Mojsije i Ilija te razgovarahu s njime. A Petar prihvati i reče Isusu: »Gospodine, dobro nam je ovdje biti. Ako hoćeš, načinit ću ovdje tri sjenice, tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu.«

Dok je on još govorio, gle, svijetao ih oblak zasjeni, a glas iz oblaka govoraše: »Ovo je Sin moj ljubljeni! U njemu mi sva milina! Slušajte ga!«

Čuvši glas, učenici padoše licem na zemlju i silno se prestrašiše. Pristupi k njima Isus, dotakne ih i reče: »Ustanite, ne bojte se!« Podigoše oči, ali ne vidješe nikoga doli Isusa sama.

Dok su silazili s gore, zapovjedi im Isus: »Nikomu ne kazujte viđenje dok Sin Čovječji od mrtvih ne uskrsne.«

Riječ Gospodnja.

 

RAZMATRANJE UZ DANAŠNJE EVANĐELJE

 

Naš običan čovjek cijeni nekoga tko je bio u drugim krajevima i zemljama. Veli: „To je svjetski čovjek!“ Stvarno, ako je i bez neke osobite naobrazbe, čovjek koji se otisne u svijet pokazuje veliku hrabrost da krene posvema ispočetka. Tako onda svojom urođenom inteligencijom puno toga može naučiti boraveći u drugim zemljama i obogaćujući se iskustvom i kulturom drugih ljudi.

Pred jednim takvim izazovom našao se i Abraham. Bio je već u godinama. Sav svoj vijek proveo je u području Ura Kaldejskog gdje je kao nomad sa svojim stadima išao već davno utrtim stazama tražeći pašnjake za svoje blago. Tako je činio njegov otac Terah, tako su činili i njegov djed i svi njegovi preci tko zna do kojeg koljena. I on je trebao umrijeti u istom poslu i načinu života.

I onda, Bog ga zove da iziđe iz svoje zemlje i napusti ljude i krajeve gdje je ostario. Kamo? U obećanu i daleku zemlju, gdje bi konačno trebao dobiti sina nasljednika od kojega bi onda trebao nastati brojan narod. I povjerova Abraham. Sabra i svoju čeljad i svoja stada, pokupi i svoje šatore i sve što posjedovaše i krenu…

Znademo iz biblijske povijesti: niti jedna Gospodnja riječ upućena Abrahamu nije pala na zemlju: bio je Bog vjeran svojim obećanjima. Kad je Abraham sve napustio, Bog mu je sve dao. Kad je kasnije valjalo i sina žrtvovati, Abraham nije oklijevao. Zato se u njemu danas blagoslivljaju svi koji Bogu povjerovaše.

Iako to možda u prvi trenutak ne možemo zapaziti, Gospodin Isus na brdu preobraženja čini isto. Naime, na toj visokoj gori događaju se neviđene, nebeske stvari. Isusovo lice odsijeva nebeskim sjajem, njegove haljine bliješte. Tu su i nebeski oblaci i nebeski gosti. Nije čudo da Petar želi tu zauvijek ostati. Spreman je sagraditi sjenice za Isusa, Mojsija i Iliju. Doista, može li čovjek bolje i više poželjeti? Međutim, ne! Sa svom odlučnošću Isus silazi s brada nebeske slave i upućuje se prema Jeruzalemu gdje ga očekuje njegova čaša puna gorčine i tjeskobe. Jer, to je volja njegovog nebeskog Oca.

Dragi prijatelji, korizma je. Zar ne, da Gospodin i nama danas, ovih dana progovara: „Iziđi iz zemlje svoje!“ A mi sebi izgradili i sjenice i stanove i boravišta. Sve one zamamnosti koje nas udaljuju od Boga i našeg kršćanskog puta.

Da se razumijemo, ne mora se nužno raditi o izravnim grijesima. Evo. Imamo mi svoj svijet koji nas malo po malo udaljava od našeg kršćanskog poziva. Tu je moj posao, moj hobi, moje društvo za „trač-partiju“, tu je moja „škvadra“ u kafiću, u mom omiljenom športu. A tu je i TV kojem se duboko klanjam. Tu je i čašica, ludovanje automobilom, provodi, ljenčarenja…

I tko bi baš sada mislio da trebam baš svake nedjelje biti na misi, da se trebam baš svaki dan pomoliti, da treba naći vremena za svoje najbliže, za svoju školu, za to da nekome poklonim svoje vrijeme, ljubav i pažnju…

A Gospodin veli: „Iziđi iz zemlje svoje!“ Što me to sapinje da ne mogu poletjeti? Što me to vuče u prosječnost, bezvoljnost? Što mi to priječi da budem bliz i Bogu i bližnjemu, da budem vjeran samome sebi?

Gospodin nas zove ove korizme. Zove nas da otkrijemo njega i svoje pravo lice u njemu.

Odvažimo se poput Isusa i poput Abrahama. Već danas će nam uzvratiti mirom i radošću.

 

dr. sc. Zvonko Pažin, profesor Liturgike na KBF-u u Đakovu
Uz dozvolu autora preuzeto s portala www.vjeraidjela.com

 

RASPORED DOGAĐANJA DO CVIJETNICE

 

   15.3., nedjelja – 11:30 – Dan očeva, proslavit će se pod obiteljskom misom

   19.3., četvrtak – Sveti Josip – svečana sveta misa u 19:00.

   22.3., nedjelja – 20:00 – Korizmeni koncert – nastupaju zborovi naše župe i gosti

   26.3., četvrtak – 20:00 – predavanje Iscjeljenje očeva srca, predavač don Damir Stojić; 

.                             predavanje organizira inicijativa 40 dana za život

   29.3. – 5. 4.Misije – voditelj je pater Zvonko Vlah, isusovac.

.                         Točan raspored po danima i vrijeme za susrete po grupama i one osobne, bit će objavljeni naknadno

   29.3., nedjelja – 12:30 – sastanak za roditelje prvopričesnikâ

 

 

MISNE NAKANE 08.03.2020. DO 15.03.2020.

Ženidbeni navještaj: ROBERTO KRČELIĆ i  MATIJA KATARINA ŠALINOVIĆ

                                     RORERT IŠTVANIĆ i ANTONIJELA BONAČIĆ

                                     NENAD MARKOVIĆ i

MIHAELA COLARIĆ

 

Kršten 07.03.2020.:   KARLO JELAČIĆ

 

ožu. 01

Župne obavijesti 01. ožujka 2020. – 1. KOR

Prva je nedjelja korizme.

Sveci i imendani slijedećeg tjedna: u utorak je sveta Kunigunda; u subotu su svete Perpetua i Felicita.

Započinje proljetni kvatreni tjedan u kojem su vjernici pozvani na intenzivniju molitvu i djela pokore i ljubavi. Tjedan je posvećen pokori i obraćenju, a završava Liturgijom kvatri u subotu.

Tečaj priprave za brak počinje sutra u 20 sati i traje do petka.

  • Večerašnji križni put u 18:15 animiraju predstavnici inicijative 40 dana za život.
  • Današnju večernju svetu misu slavi don Filip Pavlović, nekoć kapelan u župi svetog Vida u Brdovcu. Nakon svete mise don Filip će predstaviti svoju knjigu Srcem kroz korizmu.
  • Molitveni vijenac Kraljice obitelji organizira u subotu, 14. ožujka, hodočašće u svetište svetog Josipa u Karlovcu. Polazak je u 8 sati s ugibališta ispred crkve. Cijena je 60 kuna. Prijaviti se možete do 9. ožujka u župnom uredu.  
  • Najavljujemo Zahvalno župno hodočašće u Rim, 4. – 9. listopada, povodom 25 godina postojanja župe. Prijave počinju 23. ožujka, cijena će biti 2.750,00 kuna. 
  • Popunjena su sva mjesta za izlet u Budimpeštu, Pečuh i Siget, 15. i 16. svibnja. 
  • Mladi iz naše župe, koji žele sudjelovati na SHKM-u u Zagrebu, također se moraju prijaviti za susret. Prijaviti se možete u župnom uredu.  Do sada je prijavljeno samo tridesetak mladih.
  • Naknadni blagoslov obitelji se nastavlja.

 

NEDJELJNO EVANĐELJE: Mt 4,1-11

 

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

 

U ono vrijeme: Duh odvede Isusa u pustinju da ga đavao iskuša. I propostivši četrdeset dana i četrdeset noći, napokon ogladnje. Tada mu pristupi napasnik i reče: »Ako si Sin Božji, reci da ovo kamenje postane kruhom.« A on odgovori: »Pisano je: ’Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta.’« Đavao ga tada povede u Sveti grad, postavi ga na vrh Hrama i reče mu: »Ako si Sin Božji, baci se dolje! Ta pisano je: ’Anđelima će svojim zapovjediti za tebe i na rukama će te nositi da se gdje nogom ne spotakneš o kamen.’« Isus mu kaza: »Pisano je također: Ne iskušavaj Gospodina, Boga svojega!« Đavao ga onda povede na goru vrlo visoku i pokaza mu sva kraljevstva svijeta i slavu njihovu pa mu reče: »Sve ću ti to dati ako mi se ničice pokloniš.« Tada mu reče Isus: »Odlazi, Sotono! Ta pisano je: ’Gospodinu Bogu svom se klanjaj i njemu jedinom služi!’« Tada ga pusti đavao. I gle, anđeli pristupili i služili mu.

Riječ Gospodnja.

 

RAZMATRANJE UZ DANAŠNJE EVANĐELJE

 

Post 2,7-9; 3,1-7

Od zemlje Bog stvara zemljano biće, čovjeka, baš kao što lončar uzima glinu i modelira je. U nju je dahnuo i udijelio joj svoj dah. Čovjek je biće sastavljeno od zemljina praha i Božjeg daha! Bog ga stavlja u dobro navodnjen vrt, svojevrsnu oazu, grč. paradeisos – perivoj, rajski vrt. U ondašnjem kulturnom kontekstu prvi čovjek ima status malog „šeika“ – on je dobrostojeći imućnik. Nasred vrta postavlja stablo života; ono predstavlja Boga, darivatelja života. Čovjek je pozvan slobodno uzimati plodove sa stabla života sve dok je u skladu s Božjim namislom. 

Ovo stablo ga podsjeća da nema život u sebi, mora ga stalno uzimati. Primati od Boga.  Drugo stablo označava sposobnost razlučivanja dobra i zla. Radi se o najdubljim pitanjima oblikovanja i osmišljavanja vlastitog postojanja. S tog stabla čovjek ne smije uzimati sâm. To je područje u kojem ne može djelovati bez prisnog kontakta s Bogom. Prije negoli zabrana ili ograničenje, ova je zapovijed upozorenje i zaštita. Za razliku od drugih stvorenja koja su definirana, određena u svojoj prirodi i namjeni, čovjek nema namjene – on je gospodar, „šeik“! – njegova osoba nije definirana nego otvorena napretku. Ovom „zabranom“, Bog mu daje do znanja da u taj napredak ne može ići sâm, jer neće savladati brojne nepoznanice koje stoje na tom putu. 

Za razliku od pitanja života za kojega čovjek iskustveno zna da ga mora primati i da će jednom ostati bez njega, kada se radi o ovom „stablu“ čovjeku stvari nisu odviše jasne. Tko može određivati što je za mene najbolje? – protestiraju mnogi. Stoga nije slučajno da će upravo pod ovim „stablom“ čovjek doživjeti kušnju kojoj neće moći odoljeti. Već ovdje, prije modernih psiholoških spoznaja, postalo je očito da čovjek treba prihvaćati svoj položaj i njegova ograničenja, kao i da će u tome teško uspijevati.

 

Rim 5,12-19

Iako se na razini biblijskog istraživanja diskutira o tome je li Adam u Knjizi Postanka bio individua ili predstavlja čovječanstvo u cjelini te o naravi grijeha kojega je počinio, već prva poglavlja te knjige svjedoče da je njegov čin imao utjecaj na kasniji razvoj čovječanstva. Pavlova usporedba utjecaja Adama i Krista na ljudski rod ipak nije harmonično razvijena: on želi pokazati kako umjesto grijeha i smrti, koji su dominirali od Adama, sada vlada različnost i preobilnost Kristove milosti. Zapravo, između njih dvojice i razmjera njihovih utjecaja ne može biti usporedbe: Krist bio je neusporedivo dobrotvorniji prema ljudima nego li je Adam bio štetan. Po logici, nakon što je zbačena smrt koja je zakraljevala po jednome, očekivalo bi se da sada zakraljuje milost ili život po Isusu. No, iza prvog tiranina (smrti) ne dolazi drugi nego će kraljevati čovjek – njemu se vraća sloboda i život jer ga Krist vraća moći i slavi Božjoj!

 

Mt 4,1-11

Isus nakon krštenja i mesijanske inauguracije ne kreće ka Jeruzalemu zaposjesti tron, nego u pustinju! Duh Ga vodi na drugačiji tron, na onaj na koji se uspinje pobjedom nad sotonskim utjecajem. Isus je u Evanđelju po Mateju već hodio onim itinerarijem kojim je prošao Izabrani narod tijekom svoje povijesti a tako čini i sada, kao što je Izrael bio odveden u pustinju da bude iskušan (usp. Pnz 8,2). Nakon četrdeset dana posta i intenzivnog zajedništva s Bogom (usp. Hoš 2,16-17), fizički iscrpljenom Isusu pristupa đavao. Ne samo da neće negirati kako je Isus Sin Božji nego upravo tu činjenicu uzima za polaznu točku prve dvije kušnje. Štoviše, od Isusa traži upravo ono što je pisano da će Mesija činiti. Naizgled, sve po Zakonu! Sve logično, utemeljeno… U prvoj kušnji izgladnjelom Isusu predlaže da si čudom priskrbi hranu. Isus, odbijajući ga učiniti, citira Pnz 8,3 koji ispred kruha stavlja riječ Božju. 

I tako čini novo čudo – čudo odbijanja poslužiti se moću prije negoli kucne pravi čas, čudo povjerenja u Oca i Duha koji ga je u pustinju uveo. Čudo je to ispravnog shvaćanja Pisma i Mesijina poslanja – hranit će kasnije Isus čudesnom priskrbljenim kruhom mnoge kad kucne čas… 

Nastavljajući se izražavati posebnim jezikom, evanđelist prikazuje kako đavao Isusa postavlja na vrh Hrama. Naziv Sveti grad evocira ono najbolje što je Jeruzalem u očima Božjim bio i treba biti, sav naboj mesijanskih iščekivanja. Isusu, koji je u prvoj kušnji izrazio povjerenje u Oca, sada đavao nudi da na bazi njega skoči, uživajući zaštitu obećanu Mesiji. Iako je skok s Hrama jedan od znakova za koje se smatralo da će poslužiti Mesijinoj autoidentifikaciji kada dođe, Isus ga ne želi učiniti jer ne osjeća da je u ovom času to volja Očeva. Zato citira Pnz 6,16, izrečen kada je narod sumnjao u prisutnost i zaštitu Božju te stoga tražio čudo. 

Isus, hodeći povijesno-spasenjskim putevima Izraela i ispravljajući njezine krivine, ne sumnja u Božju zaštitu, ali njezin zahvat prepušta za onaj čas koji bude izabrao Otac. Bit će to zaštita kakvu ni đavao u svoj svojoj domišljatosti nije mogao dokučiti – uskrsnuće! Na koncu, nudi Isusu vlast nad svim kraljevstvima svijeta pod uvjetom da mu se pokloni! Otac laži (Iv 8,44) svečano obećava! Tražeći od Isusa da prekrši prvu Božju zapovijed (samo Bogu se klanjaj!), Isusu nudi ono što su mu Mudraci svojim pohodom i poklonstvom u startu već priznali. Kao da bi, klanjajući se đavlu, Isus mogao na taj način postati gospodar svijeta – upravo tada bi izgubio moć jer, priznajući đavlovu supremaciju, više ne bi mogao izvršiti svoje poslanje. 

Đavao svojom ponudom pokazuje da, iako ima vlast nad svim kraljevstvima svijeta, još uvijek je nema nad Isusom i onim što on donosi – Kraljevstvom Božjim. Time nam biblijska poruka ističe u prvi plan pitanje kvalitete čovjekovih životnih odabira i ujedno pruža radosnu vijest nove mogućnosti koju otvara Krist. U njoj čovjek, nošen svjetlom Kristove riječi i snagom Duha, napušta vlastitu grešnost i s Bogom te sa braćom i sestrama gradi novi svijet u sebi i oko sebe.

 

dr. sc. Ivica Čatić, profesor Svetoga pisma na KBF-u u Đakovu

Uz dozvolu autora preuzeto s portala www.sveto-pismo.net

 

RASPORED DOGAĐANJA DO CVIJETNICE

Križni put utorkom i petkom u 18:30, nedjeljom u 18:15.

   1.3., nedjelja – 18:15 – Križni put za nerođene – Inicijativa 40 dana za život

 .                           19:00 – Sveta misa – predvodi don Filip Pavlović

.                            20:00 – Predstavljanje knjige Srcem kroz korizmu – predstavlja autor, don Filip Pavlović

   2.3. – 6. 3. – zaručnički tečaj

   15.3., nedjelja – 11:30 – Dan očeva, proslavit će se pod obiteljskom misom

   19.3., četvrtak – Sveti Josip – svečana sveta misa u 19:00.

   22.3., nedjelja – 20:00 – Korizmeni koncert – nastupaju zborovi naše župe i gosti

   26.3., četvrtak – 20:00 – predavanje Iscjeljenje očeva srca, predavač don Damir Stojić; 

.                             predavanje organizira inicijativa 40 dana za život

   29.3. – 5. 4.Misije – voditelj je pater Zvonko Vlah, isusovac.

.                         Točan raspored po danima i vrijeme za susrete po grupama i one osobne, bit će objavljeni naknadno

   29.3., nedjelja – 12:30 – sastanak za roditelje prvopričesnikâ

 

 

MISNE NAKANE 01.03.2020. DO  08.03.2020.

Ženidbeni navještaj: ROBERTO KRČELIĆ i  MATIJA KATARINA ŠALINOVIĆ

 

velj. 26

Župne obavijesti 26. veljače 2020.: Čista srijeda – Pepelnica

Danas započinje korizma, dio crkvene godine koji traje četrdeset dana. Korizma započinje pepeljenjem koje simbolizira prolaznost zemaljskog života i smrt koja nas sve čeka. Završetak korizme u znaku je Isusova uskrsnuća koje simbolizira spas našega života od smrti i njegovu vječnu slavu u nebu. Ovo je vrijeme naše priprave za Uskrs, svetkovine Kristove povijesne pobjede nad smrću.

Priprava je dvojaka – bogoslužna i pokornička. U bogoslužju Crkve sjećamo se Božjeg spasenjskog nauma i slavimo vazmeno otajstvo, tj. Isusov spasiteljski čin – njegovu muku, smrt i uskrsnuće. U pokorničkom dijelu postom, molitvom i milostinjom provodimo u djelo ono što u bogoslužju slavimo.

Cilj jednoga i drugoga duhovna je i tjelesna obnova vlastitog života po uzoru na našega Spasitelja, Isusa Krista. Na taj način postajemo sudionicima Isusove muke i smrti te dionicima njegova uskrsnuća i njegove slave na nebu. Tako ova priprava nije nešto samo formalno nego nešto veoma realno, jer se u njoj aktualizira ono što nam Isus kao Spasitelj simbolizira. Upravo to znače Isusove riječi koje nam Crkva upućuje kao poziv prilikom evanđelja: „Obratite se i vjerujte evanđelju!“

 

 

EVANĐELJE: Mt 6,1-6.16-18

 

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

 

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:

»Pazite da svoje pravednosti ne činite pred ljudima da vas oni vide. Inače nema vam plaće u vašeg Oca koji je na nebesima. Kada dakle dijeliš milostinju, ne trubi pred sobom, kako to po sinagogama i ulicama čine licemjeri da bi ih ljudi hvalili. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću.

Ti naprotiv, kada daješ milostinju — neka ti ne zna ljevica što čini desnica, da tvoja milostinja bude u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti!

Tako i kad molite, ne budite kao licemjeri. Vole moliti stojeći u sinagogama i na raskršćima ulica da se pokažu ljudima. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću. Ti naprotiv, kad moliš, uđi u svoju sobu, zatvori vrata i pomoli se svomu Ocu koji je u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti.

I kad postite, ne budite smrknuti kao licemjeri. Izobličuju lica da pokažu ljudima kako poste. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću.

Ti naprotiv, kad postiš, pomaži glavu i umij lice da ne zapaze ljudi kako postiš, nego Otac tvoj, koji je u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti.«

Riječ Gospodnja.

 

 

POST I NEMRS

 

Katolička Crkva od davnine njeguje vrijednost posta, a njegov je smisao bitno vezan ponajprije uz odnos prema Bogu, potom prema drugim ljudima, te na kraju prema samomu sebi. Tako je post prvenstveno djelo kojim potvrđujemo svoju zahvalnost prema Bogu, odnosno za čovjeka koji razmišlja o Kristovoj otkupiteljskoj žrtvi postaje samo po sebi razumljivo da svojim suzdržavanjem od hrane barem malo uzvrati Ocu na tolikoj ljubavi, po kojoj nam daruje svoga Sina, kao i Sinu na poslušnosti Očevoj volji do smrti na Križu. Post je djelo koje nas poziva i na djelotvornu ljubav prema bližnjima, a očituje se prije svega u tomu što smo pozvani ona sredstva koja bismo utrošili na hranu sada darovati onima koji su u potrebi. I na koncu, post je djelo koje nama koristi, i u duhovnom i u fizičkom smislu, jer nam pridonosi produbljenju odnosa s Bogom i drugim ljudima, a također i zdravlju.

Stoga je razumljivo da je takav post bitno različit od bilo kakvoga drukčije motiviranoga suzdržavanja od hrane, jer ovi drugi, iako mogu imati pozitivnu pozadinu, nemaju pred sobom navedeni trostruki odnos, nego neke konkretne čisto ovozemaljske ciljeve.

No, i u tom religioznom smislu možemo razlikovati post od posta, od spremnosti vjernika na stupanj žrtve do različite jačine koji post za nekoga čovjeka može imati. Tako ima onih koji ne razumiju i ne cijene dovoljno Kristovu žrtvu pa će u tom smislu za njih post biti tek izraz određene tradicije ili pukoga udovoljavanja zapovijedi Crkve, dok će drugi naprotiv osjećati neizmjernu zahvalnost i iz toga će razloga htjeti da im post bude što stroži, pa čak do mjere da toga dana ne će htjeti baš ništa jesti.

Ali valja imati na umu da ima i onih ljudi kojima je iznimno teško postiti, dok je drugima to prilično lako i ne predstavlja veliku žrtvu. U tom smislu smanjenje unosa hrane onima prvima, iako se količinski može činiti neznatnim, može biti i puno veća žrtva od onih koji poste na kruhu i vodi, ali im to ne predstavlja bitnu poteškoću. Drugim riječima, post je intimno vezan uz ljudsku savjest i takvim ga treba držati, ali uvijek uz poticaje da bude čisto motiviran, bez primjesa egoističnih elemenata.

S obzirom na rečeno, valja razumjeti i cijeniti današnje odredbe Katoličke Crkve o postu i nemrsu, koje se nekima čine preteškima, a drugima su pak minimalističke. Crkva tako određuje da je svaki vjernik od navršene 18. godine do započete 60. godine dužan obdržavati post dva dana u godini, tj. na Pepelnicu ili Čistu srijedu, te na Veliki petak. Uz to je svaki vjernik koji navrši 14. godinu dužan obdržavati i nemrs u dva navedena blagdana, te svaki petak, osim ako toga dana padne neka svetkovina.

Post je takav oblik suzdržavanja od hrane kojemu je cilj iz zahvalnosti prema Bogu malo i gladovati, odnosno prema vrijedećim propisima vjernik se u dan posta smije najesti jednom do sita. Nije, dakle, određeno koju hranu smije, a koju ne smije jesti, nego može jesti bilo što, ali u manjoj količini no što bi to učinio u dan kada ne posti, te uz taj jedan obrok do sita, ukoliko mu je potrebno, može uzeti još dva mala obroka.

Nemrs označava suzdržavanje od mesa i mesnih prerađevina, a nije određeno da se hrana količinski treba smanjiti. Ukoliko osoba nije u mogućnosti ispoštovati odredbu nemrsa zbog objektivnih okolnosti (npr. bolesnici, trudnice i sl.), pozvani su umjesto nje učiniti neko dobro djelo ili se odreći nečega drugoga.

Na Čistu srijedu i Veliki petak Crkva propisuje post i nemrs, što znači da bi se u te dane katolik trebao suzdržati od mesa i mesnih prerađevina, te samo se jednom do sita najesti. Od toga mogu biti oslobođeni oni kojima je iz zdravstvenih ili nekih drugih objektivnih razloga teško postiti, ali i oni su naravno tada pozvani to zamijeniti nekim drugim dobrim djelom.

S obzirom da u današnje vrijeme, kada ima hrane u izobilju, a uglavnom se kuha na ulju,  post i nemrs kakav propisuje Crkva u načelu nije velika žrtva onima koji su zdravi i u snazi, mnogi se od njih dragovoljno suzdržavaju i od jaja, mlijeka, mliječnih proizvoda, slastica, alkohola i drugoga, što je svakako hvalevrijedno i poželjno.

Naravno, takvom suzdržavanju od jela i pića valja pridodati i druge vrste postova, koje nipošto ne bismo trebali zanemarivati, a riječ je o tomu da se pokušamo riješiti svega onoga za što osjećamo da nas u duhovnomu smislu umanjuje kao ljude i djecu Božju, odnosno da se pokušamo obuzdavati u činjenju grijeha i nekih konkretnih mana.

U svjetlu i takvoga posta i onoga posta koji se odnosi na jelo i piće,  posebno je značajan korizmeni post, koji traje 40 dana (ne računajući nedjelje, jer nedjeljom se ne posti), a lijepo je primijetiti da mnogi katolici to vrijeme vrlo ozbiljno shvaćaju i spremni su se nečega odreći. Također, kroz to vrijeme mnogi se uz odricanje od nečega obično i opredjeljuju za nešto, odnosno nastoje posebno činiti dobro, pojačano se moliti, češće ići na svetu misu, ići na križni put ili provoditi neke druge oblike pobožnosti, biti pozorni prema bližnjima i nastojati im pomagati konkretnim načinima, itd.

Drugim riječima, kao takav, korizmeni post označava i odricanje od nečega i opredjeljenje za nešto, a sve iz ljubavi prema Bogu i želje da se makar malo kroz osobno trpljenje zahvali Kristu na njegovoj prečistoj Žrtvi. Također, takav post nas potiče da se pokušavamo suobličiti Kristu, koji je sam prije početka svojega javnoga djelovanja postio od hrane i pića 40 dana.

Zato je dobro imati u vidu kako post, kao ozbiljno suzdržavanje od jela i pića, ni danas, bez obzira što mu mnogi ne vide vrijednost, nije nešto što bi trebalo prezreti, nego naprotiv njegovati, te u tom smislu nastojati, ako nam zdravlje i snage dopuštaju, doista postiti svih 40 korizmenih dana. Netko će u tom smislu možda milošću Božjom moći čak i postiti sve to vrijeme o kruhu i vodi, netko drugi će si možda moći tek malo količinski smanjiti hranu, netko će pak kroz cijelo to vrijeme ne mrsiti, netko će nastojati jesti samo ribu i hranu biljnoga podrijetla, netko će postiti od nekih loših navika itd. Kako god bilo, važno je da to bude Bogu na slavu, a čovjeku će sigurno biti na korist.

No, ako i nema možda snage i spremnosti za četrdesetodnevni post, možda će imati snage postiti u određene dane u tjednu, te na takav način pokazati svoju zahvalnost Bogu.

Od davnine se naime u Crkvi postilo petkom, a taj je dan uzet kao spomen na Kristovu muku i smrt, odnosno kao nastojanje da se koliko-toliko pridružimo njegovoj patnji. Osim toga, u ranijim se vremenima postilo i srijedom i subotom, dok danas mnogi ljudi poste u čast svetomu Anti utorkom. Čini nam se da bi bilo dobro, ako čovjeku to životne prilike dopuštaju, postiti makar koji od tih dana, te na takav način pokazati svoju spremnost da si obnovimo dušu i tijelo.

Drugim riječima, ponovimo to još jednom, svaki post, ako je učinjen iz čista srca, ima veliku vrijednost, jer je Bogu na slavu, a nama na korist.

 

Mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić, vjeroučiteljica i urednica portala Vjera i djela
Uz dozvolu autorice preuzeto s portala www.vjeraidjela.com

 

 

RASPORED DOGAĐANJA DO CVIJETNICE

Križni put utorkom i petkom u 18:30, nedjeljom u 18:15.

   1.3., nedjelja – 18:15 – Križni put za nerođene – Inicijativa 40 dana za život

 .                           19:00 – Sveta misa – predvodi don Filip Pavlović

.                            20:00 – Predstavljanje knjige Srcem kroz korizmu – predstavlja autor, don Filip Pavlović

   2.3. – 6. 3. – zaručnički tečaj

   15.3., nedjelja – 11:30 – Dan očeva, proslavit će se pod obiteljskom misom

   19.3., četvrtak – Sveti Josip – svečana sveta misa u 19:00.

   22.3., nedjelja – 20:00 – Korizmeni koncert – nastupaju zborovi naše župe i gosti

   26.3., četvrtak – 20:00 – predavanje Iscjeljenje očeva srca, predavač don Damir Stojić; 

.                             predavanje organizira inicijativa 40 dana za život

   29.3. – 5. 4.Misije – voditelj je pater Zvonko Vlah, isusovac.

.                         Točan raspored po danima i vrijeme za susrete po grupama i one osobne, bit će objavljeni naknadno

   29.3., nedjelja – 12:30 – sastanak za roditelje prvopričesnikâ