Svima koji idu na godišnji sretan put i neka se lijepo odmore i obnove fizičke, psihičke i duhovne snage

U nedjelju, 5. kolovoza, na Dan domovinske zahvalnosti, zahvaljujemo Bogu i za uslišane višestoljetne čežnje i molitve ovoga naroda za samostalnošću i slobodom. Uskrsnula je naša Domovina iz mnogih žrtava i boli, iz suza i odricanja, iz tjeskoba i nikad zatomljenih nadanja da će ipak jednom hrvatski narod uživati u svojoj, od Boga darovanoj baštini. Misa za domovinu je u 10h.

• Neka ministranti ne zanemaruju svoju službu tijekom ferija. Dok su u Zaprešiću neka ministriraju svake nedjelje kada i još koji putu tjednu.
• Preporučujemo knjige iz župne biblioteke kao ljetno štivo: Biblioteka je otvorena u radno vrijeme župnog ureda: pon-pet 10-12 i 17-19h.
• Večeras na misi u 19 sati pjeva Alan Hržica, hrvatski pjevač. Jedan je od predvodnika duhovne glazbene pozornice u Hrvatskoj. 2017. je objavio prvi studijski album duhovne glazbe “Nova stvorenja”. Nakon velikog uspjeha koncerta i albuma “Kamenita vrata live”, koji je nagrađen i Porinom, Alan je nastavio u istom smjeru s raznovrsnom ekipom glazbenika i tekstopisaca zbog čega album predstavlja svojevrsnu mješavinu slavljeničke glazbe i duhovnog popa..
• Nacionalni susret Hrvatskih Katoličkih obitelji održava se 15-16 rujna 2018. u Splitu-Solin. Prijavite se u župnom uredu. Prijave do 4.8.2018.
  • Župa organizira odlazak na središnje slavlje 16.9. Polazak iz župnog dvorišta u 4 sata, početak programa u Solinu je u 9h, u 10h misa, nakon mise koncert duhovne glazbe i zajednički piknik (Agape- ručak iz torbe). Oko 14h polazak prema Splitskoj rivi, razgledavanje grada, šetnja, oko 17 polazak za Zaprešić Dolazak u Zaprešić oko 22h. Cijena puta 180kn za odrasle, 120kn za djecu do 14 godina.
  • Obitelji koje žele ići vlastitim autom i boraviti u Splitu kod lokalnih obitelji neka se jave u župni ured radi organizacije smještaja.
• Prilika za ispovijed je utorkom i petkom od 18:30.
• Firme mogu donirati župi, tako da im se donacije smatraju porezno priznatim troškom, no takva darovanja ne smiju biti veća od 2% od ukupno iskazanog prihoda prethodne godine. Npr. ukoliko su iskazani prihodi u računu dobiti i gubitka u prethodnoj godini iznosili 1.000.000,00 kuna u tekućoj godini možete donirati iznos od 20.000,00 kuna.

ŽENIDBENI NAVJEŠTAJ:       

• MARIO MIKAŠINOVIĆ i NIKOLINA LOVRIĆ
• SAŠA GRABOVČIĆ i TENA GRABOVČIĆ r. GREGOROVIĆ
• IGOR VUĐAN i ROMANA VUĐAN r. BELUŽIĆ
• MARKO MILIĆ i MAJA JUREC

DUHONVO ČITANJE I MEDITACIJA

Uz molitvu psalama koju obavljamo svaki dan, nama se preporučuju i duhovno čitanje i meditacija koju također zajednički obavljamo svaki dan.

Što je to duhonvo čitanje? To je prvenstveno čitanje Svetog Pisma. Mi, istina, čitamo radije NZ, nego SZ. To ima svakako svoje razloge, ali to nas sada ne zanima, ostavimo to svakome na volju. Zatim dolazi čitanje knjige koju su napisali neki sveci. Kod nas ima prijevoda od sv. Ivana od Križa, sv. Terezije Avilske kao i Terezije iz Lisieuxa, a na stranim jezicima ima toga dosta. Zatim to je čitanje neke knjige koju zovemo duhovna zato što govori o duhovnom životu. Kako treba čitati te knjige? Neki predlažu ovu metodu. Kad čitaš neku duhovnu knjigu i u njoj naiđeš na mjesto koje uzbuđuje tvoje srce, prekini čitanje, malo razmisli a onda moli. Poslije toga opet čitaj pa kad opet naiđeš na neko uzbudljivo djelo opet razmišljaj i opet moli. Po ovoj metodi čitanje duhovne knjige prelazi pomalo u meditaciju i molitvu. Sveti Augustin govori o čitanju Biblije ovako: “Čitatelj se treba u njoj prepoznati niti ispitati je li onakav kako piše, ako nije mora se potruditi da to i bude. Bog nam preko Biblije šalje svoju poruku i svatko je mora osobno primjeniti u svom duhovnom životu.” Kad dakle, čitamo Bibliju treba dobro paziti kakve reakcije i dojmove u nama izaziva to čitanje, na tome zastati a tek tada nastaviti čitanje. Ne smijemo se ipak suviše zadržavati na svojim osjećajima i raspoloženjima, nego dobro uočiti što nam Bog govori i kako mu treba odgovoriti. To bo trebala biti stalna izmjena čitanja, tj. slušanja i odgovora, tj. molitve, jer mi dajemo Bogu odgovor u vidu molitve, zapravo je svako naše obraćenje Bogu molitva. Ta je molitva naš spontani odgovor Bogu na ono što smo pročitali da nam on kaže. Prema tome duhovno štivo ne služi nekom estetskom uživanju u lijepim riječima kojima je nešto izraženo, nego duhovni rad koji nas i obogaćuje i približava Bogu.

Mnogima je redovnicima Boblija lectio continua, trajno čitanje. Oni ne čitaju neke određene knjige Svetog Pisma, nego ga čitaju od korice do korice. Jednom je jedan naš bosanski fratar rekao da ne može zamisliti fratra koji je čitava svoga franjevačkog života proveo a da nije pročitao Biblije od korice do korice. To znači da ne trebamo samo čitati odlomke koji nam se posebno sviđaju nego više puta pročitati svu Bibliju. Ta promjena teksta oslobodit će čitatelja jednog određenog, uhodanog načina mišljenja i uvest će ga u nešto novo. U svakom slučaju važno je da se čita Sveto Pismo, ali je i dobro kako čitati. Kada mi čitamo Bibliju netreba se odmah pitati jeli se ono što piše zbilja dogodilo, nego što za mene znači ono što piše, što mi time Bog želi kazati.

Sigurno, dobro je čitati i živote svetaca od kojih možemo mnogo naučiti. Oni nam mogu biti poticaj da ih nasljedujemo u njihovoj jakoj vjeri prema Bogu, zbog čega su se žrtvovali, mučili, gospodarili sobom, ostvarivali kreposti, da bi ih danas slavili kao najveće ljude, veće i od znanstvenika i od filozofa. Poticaj na duhovni život na koga smo poslani, na svetost i savršenost koja nije nešto što po volji možemo činiti ili ne činiti, nego je to Božji poziv da budemo savršeni i sveti jer On sam kaže: Budite savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski. Na tom putu savršenosti i svetosti mogu nam pomoći iskustva i razmišljanja drugih koji su o tom pisali. Nije naša slava u tome da smo pročitali svjetsku književnost, nego u tome da dobro poznamo duhovnu literaturu.

O razmatranju smo više puta govorili, pa ćemo to sada učiniti vrlo kratko. Mi razmišljamo o Bogu, ali i o sebi. Jedan duhovni pisac kaže: “Ako se u svojoj meditaciji ne sjećaš kakav bi trebao biti, što bi trebao raditi, tvoja je meditacija prazna.” Često smo puta puni nekakvog ružnog osjećaja, bezvoljnosti, dosade, ali najbolji način da to sve svladamo jest da to sve iznesemo pred Boga. Meditacija nas vodi sve većoj spoznaji, a time sve većoj poniznosti. Ipak je u meditaciji najvažnija spoznaja Boga. Drugi vatikanski sabor kaže o tome ovako: “Samo u svjetlu vjere i zadubljivanjem u Božju riječ moguće je Boga svagdje i uvijek primjetiti, u svim događajima otkriti njegovu volju, u svim ljudima vidjeti Krista, te pravilno procijeniti kakvo značenje imaju zemaljske stvari u odnosu na cilj ljudskoga života.”

Meditacija ima svoju pripravu koja se sastoji u izboru mjesta i vremena, u određenom držanju tijela, u čitanju ili slušanju jednog teksta, te molitva Bogu za blagoslov. U samoj meditaciji pitamo se što znači pročitati tekst, kakve veze ima s nama, s našim mislima, osjećajima, željama i kakav zaključak se nudi iz pročitanog teksta. Što znači sasvim se na Boga koncetrirati i na samu pomisao. Meditacija se završava zahvalom Bogu i prihvaćanjem Božje volje. Iznad meditacije stoji kontemplacija koja je posebni Božji dar koji neki nazivaju unutarnje zrenje ili gledanje, ali to Bog daje onima koji su već daleko napredovali na putu savršenosti i svetosti, ili pak ima neke svoje razloge da to dadne nekom čak na početku duhovnog života.

Duhovno čitanje i meditacija imaju za nas veliko značenje, jer kako svaki dan moramo hraniti svoje tijelo tako svaki dan moramo hranitit i svoj duh duhovnim čitanjem ili meditacijom. U nas je meditacija prisutna i spada na naše redovne molitve, zato ju treba shvatiti ozbiljno. Ne daj se pomesti početnom rastresenošću, nego se naviknuti da stvarno nešto mislimo.

Franjo Mušura

   MISNE NAKANE OD 29.07.2018. DO 05.08.2018.

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Ode Isus na drugu stranu Galilejskog, Tiberijadskog mora. Slijedilo ga silno mnoštvo jer su gledali znamenja što ih je činio na bolesnicima. A Isus uziđe na goru i ondje sjeđaše sa svojim učenicima. Bijaše blizu Pasha, židovski blagdan.

Isus podigne oči i ugleda kako silan svijet dolazi k njemu pa upita Filipa: »Gdje da kupimo kruha da ovi blaguju?« To reče kušajući ga; jer znao je što će učiniti. Odgovori mu Filip: »Za dvjesta denara kruha ne bi bilo dosta da svaki nešto malo dobije.« Kaže mu jedan od njegovih učenika, Andrija, brat Šimuna Petra: »Ovdje je dječak koji ima pet ječmenih kruhova i dvije ribice! Ali što je to za tolike?« Reče Isus: »Neka ljudi posjedaju!« A bilo je mnogo trave na tome mjestu.

Posjedaše dakle muškarci, njih oko pet tisuća. Isus uze kruhove, izreče zahvalnicu pa razdijeli onima koji su posjedali. A tako i od ribica – koliko su god htjeli. A kad se nasitiše, reče svojim učenicima: »Skupite preostale ulomke da ništa ne propadne!« Skupili su dakle i napunili dvanaest košara ulomaka što od pet ječmenih kruhova pretekoše onima koji su blagovali.

Kad su ljudi vidjeli znamenje što ga Isus učini, rekoše: »Ovo je uistinu Prorok koji ima doći na svijet!« Kad Isus spozna da kane doći, pograbiti ga i zakraljiti, povuče se ponovno u goru, posve sam.

Riječ Gospodnja.