Molitvena osmina za jedinstvo kršćana (18. – 25. siječnja) ove se godine u cijelome svijetu odvija pod geslom uzetim iz Knjige Izlaska 15,6: “Desnica Tvoja, Gospodine, snagom se prodiči”. Tekstove za knjižicu pod istim nazivom, koju je kao i prijašnjih godina tiskala Kršćanska sadašnjost, priredilo je Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana i Povjerenstvo „Vjera i ustrojstvo“ Ekumenskog vijeća crkava. Molitveni ekumenski hod u Zagrebačkoj nadbiskupiji, u kojem uz vjernike Katoličke Crkve (latinskoga i istočnoga obreda) sudjeluju i vjernici Srpske, Bugarske i Makedonske pravoslavne Crkve, Evangeličke, Reformirane, Baptističke i Evanđeoske Pentekosne crkve, odvija se po crkvama Grada Zagreba, kao i u župama Zagrebačke nadbiskupije. U Četvrtak, 25. siječnja 2018. u 18 sati u ZAPREŠIĆU, Sv. Ivan Krstitelj molitvu i misu predvodi mons. Zvonimir Sekelj, predsjednik Povjerenstva.

• Krizmanici danas u 17:30h imaju katehezu na kojoj će biti pismena provjera znanja. Potrebno je naučiti kao vodu piti: 10 Božjih Zapovijedi, 5 crkvenih zapovijedi, Apostolsko vjerovanje, 7 glavnih grijeha, 7 svetih sakramenata, 7 darova Duha svetoga, Molitve: Očenaš, Zdravomarijo i Slavaocu, Zapovijedani blagdani, Dvije zapovijedi o ljubavi, 4 evanđelista.
• Tečaj priprave za brak održava se u Pastoralnom centru župe Marije Kraljice apostola od 4.02.2018 – 9.02.2018. s početkom u 20:00 sati. Potreba prethodna prijava na web stranici: obitelj.zg-nadbiskupija.hr (ako netko se ne uspije prijavit neka samo dođe pa će se naknadno prijaviti)
• Sutra, 22. siječnja slavimo blagdan svetog Vinka Pallottija, utemeljitelja i zaštitnika Družbe katoličkog apostolata, kojoj pripadaju i svećenici ove župe. Blagdan ćemo proslaviti svetom misom u 19:00. Nakon mise svi su pozvani na domjenak u Veliku dvoranu. Molimo žene koje mogu nešto ispeći ili skuhati neka se jave u župni ured 3312-633. Radije nešto slano nego slatko! (Pizzete, pašticada, kiflice, salate, medaljoni, rižoto… sve dolazi u obzir)
• Izlet (hodočašće) na Roglu2.2018. 6:30 Polazak ispred Crkve, 8:30 Dolazak na Roglu, Druženje, skijanje, sanjkanje, šetnja, kuhanje čaja, vina i kobasica. 16:00 Misa u Hodočasničkoj crkvi, 17:00 Polazak prema Zaprešiću, 19:00 Dolazak u Zaprešić. Cijena prijevoza i ručka 100kn za odrasle 50 za djecu., a cijela obitelj roditelji i maloljetna djeca plaćaju 250kn. Ministranti i pjevači idu gratis. Prijave u Župnom uredu! Prošle godine je išlo 140 ljudi, ove godine se očekuje još više ljudi i još bolji provod. Tko želi naručiti skipass da ga čeka pod dolasku na Roglu neka kod prijave to naglasi i uplati: odrasli 200kn, mladi (15-18g) 130kn, djeca (do15g) 120kn.

Obred pričesti

Budući da se svjesno i djelatno sudjelovanje vjernika ne može postići, ako nisu dovoljno poučeni, dobro je dozvati u pamet onaj mudri zakon, Sto su ga izdali oci Tridentskog sabora, kojim se propisuje: „Sveti Sabor zapovijeda župnicima i ostalim dušobrižnicima, da često, sami ili uz pomoć drugih, prigodom sv. Mise (to je u homiliji poslije Evanđelja ili dok se kršćanskom puku drži kateheza) protumače pojedine odlomke, koji se čitaju u sv. Misi, te neka između ostaloga protumače i koju tajnu u vezi s presvetom žrtvom, osobito na nedjelje i blagdane.

Obred pričesti treba biti svečan i dostojanstven bez guranja i stvaranja gužve. Da bi se pokazala ljepota i uzvišenost čina primanja pričesti prvo izlaze iz klupa prvi redovi, zatim redovi iza. Nikad se ne valja žuriti, trčati niti čekati i propuštati one koji se tek kasnije trebaju pričestiti. Nakon pričesti, bez zastajkivanja odmah treba proći okolo klupa do svog mjesta.

Nekoliko pravila:

• Na pričest se ide počevši od prvih redova prema zadnjem redu klupa
• Ne stvarati gužvu na sredini crkve, svi će doći na red.
• Bez obzira jesu li dva djelitelja pričesti ili samo jedan uvijek treba formirati dva reda
• Lijeva strana crkve staje u lijevi red a desna u desni red
• Nakon pričesti, bez zastajkivanja otići oko klupa natrag na svoje mjesto
• Nakon vraćanja na svoje mjesto pobožno se klečeći ili sjedeći pomoliti.

Ekumenizam

Ekumenizam (od grčke riječi oikoumene, “nastanjeni svijet”) je izraz koji se uglavnom koristi u smislu pokreta ka vjerskom ujedinjenju.

Ekumenizam znači nastojanje oko pomirenja, suradnje, zbližavanja i jedinstva kršćanskih crkava. Dok se međureligijski dijalog odnosi na sve religije, ekumenizam je dijaloški napor unutar kršćanskih crkava. Za razliku od unijačenja (tj. prelaženje iz Pravoslavne crkve u Katoličku i obratno), u ekumenizmu se naglašava ravnopravan dijalog među kršćanskim konfesijama, ono što je pojedinim crkvama zajedničko i ide se za potvrdom duhovnoga i moralnog poslanja Kristove Crkve. Ekumenizam je nastao u 19. stoljeću unutar protestantskih crkava (ekumenski pokret). Unutar Katoličke crkve preteče ekumenizma u 19. vijeku su: Vinko Pallotti, J.H. Newman, D. Mercier, J.J. Strossmayer, a u 20. vijeku benediktinci iz Chevetognea u Belgiji, dominikanski centar Istina u Parizu, a svojim ekleziološkim radovima dominikanac Y.Congar. Nakon Drugoga vatikanskog Koncila (1962.-1965.) Katolička Crkva prihvaća osnovna načela ekumenizma i odriče se unijačenja.

Molitvena osmina za jedinstvo kršćana, u sjevernoj se Zemljinoj hemisferi tradicionalno slavi od 18. do 25. siječnja. Te je datume još 1908. predložio o. Paul F. Wattson kako bi obuhvatio razdoblje između blagdana Katedre svetoga Petra (nakon liturgijske reforme u Katoličkoj Crkvi slavi se 22. veljače) i blagdana Obraćenja svetoga Pavla. Ta dva datuma stoga imaju i svoja simbolična značenja. Prvi datum naznačuje cilj molitve: svo kršćanstvo u zajedništvu s apostolskim prvakom sv. Petrom, a drugi datum ukazuje na način ili metodu kojom je jedino moguće postići taj cilj: temeljito obraćenje Kristu, svakog kršćanina, u svim kršćanskim zajednicama, obraćenjem kakvo je npr. bilo ono sv. Pavla kod Damaska.

Biti sretan? Ne, imam pametnijeg posla

Prošli tjedan naslovnice medija preplavili su rezultati “indeksa sreće”. Pa Danci najsretniji, pa ovi manje, pa Hrvati nesretniji od Srba, pa… bla, bla, bla. Koji to idiot ide mjeriti (kolektivnu) sreću, uvijek se pitam kada takve “znanstvene” ezoterije i vijesti preplave javni prostor. Mjeriti jedan fluidni i nejasni osjećaj i pojam isto je kao brojiti koliko anđela stane na vrh igle.

Što je to uopće sreća? Njemački filozof Robert Spaeman tako kroz povijest nabraja više od tristo definicija sreće, koje su nerijetko u proturječnosti. Nekome je sreća kada komšiji crkne krava, nekom, tko ima probavne tegobe, kada se dobro posere, nekome… Tako Spaeman svoj zaključak sažima u židovskoj priči: Sin dolazi ocu i kaže mu kako će oženiti gospođu Katz. “Ali, sine, ti znaš njezin stil života, ti znaš njezine ‘kvalitete’, takva osoba nije za tebe.” Sin odgovori: “Da, tata, ali samo s njom mogu biti sretan.” Otac pogleda i reče: “Biti sretan? Kakve koristi od toga?”

Sva velika djela čovječanstva trebaju nas učiniti sumnjičavima prema sreći. Ona nisu bila proizvod “sretnih” ljudi i događaja, piše Paul Watzlawik u ironičnom pamfletu “Instrukcije za one koji žele biti nesretni”. Nesreće, tragedije, katastrofe, zločini, opasnosti, tuge, nezadovoljstva, zločini, tjeskobe – evo vam materije svakog velikog stvaralaštva, piše Watzlawik. Danteov “Pakao” puno je genijalniji od “Raja”, Miltonov “Izgubljeni raj” drastično nadilazi “Osvojeni raj”. Bez Kierkegaardove tjeskobe nikada ne bismo dobili grandioznu filozofiju egzistencije, bez Pascalovih ili Cioranovih depresija i tuga bili bismo uskraćeni za neke od najlucidnijih misli u povijesti, Kristova patnja kroz povijest bila je izvor nadahnuća za najgenijalnija djela čovječanstva, od likovne do glazbene umjetnosti, a za kršćane i spasenja, bez iskustva holokausta nikada ne bismo dobili Viktora Frankla i jedan od najplemenitijih pristupa psihoanalizi nazvan logoterapija, koliko je briljantnih stihova i pjesama ispisala pjesnička melankolija, koliko je patnje, žrtve i osamljenosti trebalo genijima koji su stvarali znanstvene i tehničke izume i otkrića… Tako Watzlawik zaključuje: “Govorimo jasno, što i gdje bismo bili bez naših nesreća? One su nam, u doslovnom smislu riječi, bolno nužne.”

Ugašena kreativnost

Bez nesreća ljudi bi bili kao životinje u zoološkom vrtu: Zaštićene su od svih opasnosti, sve im je proviđeno, od hrane do medicinske skrbi, no za razliku od onih u prirodi koje svaki dan nose glavu u torbi, one su poput zombija, nalik na depresivne ljude, ugašena im je svaka “kreativnost” i kada biste ih pustili u prirodu, totalno bi se pogubile, kako su istraživanja i pokazala. To pak što kod životinja zovemo zoološki vrt, kod ljudi je pojam socijalne države, što je socijalna država izdašnija, ljudi sve tromiji i objesniji.

Najveća je nesreća današnjeg vremena što je sreća postala najprije pravo, što je postala ispolitizirana pa ušla u ustave i zakone, da bi ju nakon toga ljudi počeli shvaćati kao dužnost, kao imperativ, pa je potraga za srećom postala najveći izvor nesreće, kaže Zygmunt Bauman. Patiti, ne osjećati se dobro, postalo je društveno neprihvatljivo, sramota.

Maltretiranje srećom Zapad je pretvorilo u depresivnu narcisističku ludnicu, u šuplji konzumeristički bazar koji simboliziraju stilist i psihijatar.

Oprostite što “ne mislim pozitivno”. Muka mi je od sreće, a još više od indeksa sreće. I baš mi je super što me sreća ne zanima. Imam pametnijeg posla…

Ivica Šola

   MISNE NAKANE OD  21.01.2018. DO 28.01.2018.

ŽENIDBENI NAVJEŠTAJ:   BRUNO TOTH i TAJANA STAMENKOVIĆ

                                                   MARIO  JULARDŽIJA i ANTONIJA ZANATIĆ

KRŠTENJE 21.01.2018.:        MARKO BARUN

Čitanje svetog Evanđelja po Marku

Pošto Ivan bijaše predan, otiđe Isus u Galileju. Propovijedao je evanđelje Božje: »Ispunilo se vrijeme, približilo se kraljevstvo Božje! Obratite se i vjerujte evanđelju!«

I prolazeći uz Galilejsko more, ugleda Šimuna i Andriju, brata Šimunova, gdje ribare na moru; bijahu ribari. I reče im Isus: »Hajdete za mnom i učinit ću vas ribarima ljudi!« Oni odmah ostaviše mreže i pođoše za njim.

Pošavši malo naprijed, ugleda Jakova Zebedejeva i njegova brata Ivana: u lađi su krpali mreže. Odmah pozva i njih. Oni ostave oca Zebedeja u lađi s nadničarima i otiđu za njim.

Riječ Gospodnja.