Danas započinje korizma, dio crkvene godine koji traje četrdeset dana. Korizma započinje pepeljenjem koje simbolizira prolaznost zemaljskog života i smrt koja nas sve čeka. Završetak korizme u znaku je Isusova uskrsnuća koje simbolizira spas našega života od smrti i njegovu vječnu slavu u nebu. Ovo je vrijeme naše priprave za Uskrs, svetkovine Kristove povijesne pobjede nad smrću.

Priprava je dvojaka – bogoslužna i pokornička. U bogoslužju Crkve sjećamo se Božjeg spasenjskog nauma i slavimo vazmeno otajstvo, tj. Isusov spasiteljski čin – njegovu muku, smrt i uskrsnuće. U pokorničkom dijelu postom, molitvom i milostinjom provodimo u djelo ono što u bogoslužju slavimo.

Cilj jednoga i drugoga duhovna je i tjelesna obnova vlastitog života po uzoru na našega Spasitelja, Isusa Krista. Na taj način postajemo sudionicima Isusove muke i smrti te dionicima njegova uskrsnuća i njegove slave na nebu. Tako ova priprava nije nešto samo formalno nego nešto veoma realno, jer se u njoj aktualizira ono što nam Isus kao Spasitelj simbolizira. Upravo to znače Isusove riječi koje nam Crkva upućuje kao poziv prilikom evanđelja: „Obratite se i vjerujte evanđelju!“

EVANĐELJE: Mt 6,1-6.16-18

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:

»Pazite da svoje pravednosti ne činite pred ljudima da vas oni vide. Inače nema vam plaće u vašeg Oca koji je na nebesima. Kada dakle dijeliš milostinju, ne trubi pred sobom, kako to po sinagogama i ulicama čine licemjeri da bi ih ljudi hvalili. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću.

Ti naprotiv, kada daješ milostinju — neka ti ne zna ljevica što čini desnica, da tvoja milostinja bude u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti!

Tako i kad molite, ne budite kao licemjeri. Vole moliti stojeći u sinagogama i na raskršćima ulica da se pokažu ljudima. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću. Ti naprotiv, kad moliš, uđi u svoju sobu, zatvori vrata i pomoli se svomu Ocu koji je u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti.

I kad postite, ne budite smrknuti kao licemjeri. Izobličuju lica da pokažu ljudima kako poste. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću.

Ti naprotiv, kad postiš, pomaži glavu i umij lice da ne zapaze ljudi kako postiš, nego Otac tvoj, koji je u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti.«

Riječ Gospodnja.

POST I NEMRS

Katolička Crkva od davnine njeguje vrijednost posta, a njegov je smisao bitno vezan ponajprije uz odnos prema Bogu, potom prema drugim ljudima, te na kraju prema samomu sebi. Tako je post prvenstveno djelo kojim potvrđujemo svoju zahvalnost prema Bogu, odnosno za čovjeka koji razmišlja o Kristovoj otkupiteljskoj žrtvi postaje samo po sebi razumljivo da svojim suzdržavanjem od hrane barem malo uzvrati Ocu na tolikoj ljubavi, po kojoj nam daruje svoga Sina, kao i Sinu na poslušnosti Očevoj volji do smrti na Križu. Post je djelo koje nas poziva i na djelotvornu ljubav prema bližnjima, a očituje se prije svega u tomu što smo pozvani ona sredstva koja bismo utrošili na hranu sada darovati onima koji su u potrebi. I na koncu, post je djelo koje nama koristi, i u duhovnom i u fizičkom smislu, jer nam pridonosi produbljenju odnosa s Bogom i drugim ljudima, a također i zdravlju.

Stoga je razumljivo da je takav post bitno različit od bilo kakvoga drukčije motiviranoga suzdržavanja od hrane, jer ovi drugi, iako mogu imati pozitivnu pozadinu, nemaju pred sobom navedeni trostruki odnos, nego neke konkretne čisto ovozemaljske ciljeve.

No, i u tom religioznom smislu možemo razlikovati post od posta, od spremnosti vjernika na stupanj žrtve do različite jačine koji post za nekoga čovjeka može imati. Tako ima onih koji ne razumiju i ne cijene dovoljno Kristovu žrtvu pa će u tom smislu za njih post biti tek izraz određene tradicije ili pukoga udovoljavanja zapovijedi Crkve, dok će drugi naprotiv osjećati neizmjernu zahvalnost i iz toga će razloga htjeti da im post bude što stroži, pa čak do mjere da toga dana ne će htjeti baš ništa jesti.

Ali valja imati na umu da ima i onih ljudi kojima je iznimno teško postiti, dok je drugima to prilično lako i ne predstavlja veliku žrtvu. U tom smislu smanjenje unosa hrane onima prvima, iako se količinski može činiti neznatnim, može biti i puno veća žrtva od onih koji poste na kruhu i vodi, ali im to ne predstavlja bitnu poteškoću. Drugim riječima, post je intimno vezan uz ljudsku savjest i takvim ga treba držati, ali uvijek uz poticaje da bude čisto motiviran, bez primjesa egoističnih elemenata.

S obzirom na rečeno, valja razumjeti i cijeniti današnje odredbe Katoličke Crkve o postu i nemrsu, koje se nekima čine preteškima, a drugima su pak minimalističke. Crkva tako određuje da je svaki vjernik od navršene 18. godine do započete 60. godine dužan obdržavati post dva dana u godini, tj. na Pepelnicu ili Čistu srijedu, te na Veliki petak. Uz to je svaki vjernik koji navrši 14. godinu dužan obdržavati i nemrs u dva navedena blagdana, te svaki petak, osim ako toga dana padne neka svetkovina.

Post je takav oblik suzdržavanja od hrane kojemu je cilj iz zahvalnosti prema Bogu malo i gladovati, odnosno prema vrijedećim propisima vjernik se u dan posta smije najesti jednom do sita. Nije, dakle, određeno koju hranu smije, a koju ne smije jesti, nego može jesti bilo što, ali u manjoj količini no što bi to učinio u dan kada ne posti, te uz taj jedan obrok do sita, ukoliko mu je potrebno, može uzeti još dva mala obroka.

Nemrs označava suzdržavanje od mesa i mesnih prerađevina, a nije određeno da se hrana količinski treba smanjiti. Ukoliko osoba nije u mogućnosti ispoštovati odredbu nemrsa zbog objektivnih okolnosti (npr. bolesnici, trudnice i sl.), pozvani su umjesto nje učiniti neko dobro djelo ili se odreći nečega drugoga.

Na Čistu srijedu i Veliki petak Crkva propisuje post i nemrs, što znači da bi se u te dane katolik trebao suzdržati od mesa i mesnih prerađevina, te samo se jednom do sita najesti. Od toga mogu biti oslobođeni oni kojima je iz zdravstvenih ili nekih drugih objektivnih razloga teško postiti, ali i oni su naravno tada pozvani to zamijeniti nekim drugim dobrim djelom.

S obzirom da u današnje vrijeme, kada ima hrane u izobilju, a uglavnom se kuha na ulju,  post i nemrs kakav propisuje Crkva u načelu nije velika žrtva onima koji su zdravi i u snazi, mnogi se od njih dragovoljno suzdržavaju i od jaja, mlijeka, mliječnih proizvoda, slastica, alkohola i drugoga, što je svakako hvalevrijedno i poželjno.

Naravno, takvom suzdržavanju od jela i pića valja pridodati i druge vrste postova, koje nipošto ne bismo trebali zanemarivati, a riječ je o tomu da se pokušamo riješiti svega onoga za što osjećamo da nas u duhovnomu smislu umanjuje kao ljude i djecu Božju, odnosno da se pokušamo obuzdavati u činjenju grijeha i nekih konkretnih mana.

U svjetlu i takvoga posta i onoga posta koji se odnosi na jelo i piće,  posebno je značajan korizmeni post, koji traje 40 dana (ne računajući nedjelje, jer nedjeljom se ne posti), a lijepo je primijetiti da mnogi katolici to vrijeme vrlo ozbiljno shvaćaju i spremni su se nečega odreći. Također, kroz to vrijeme mnogi se uz odricanje od nečega obično i opredjeljuju za nešto, odnosno nastoje posebno činiti dobro, pojačano se moliti, češće ići na svetu misu, ići na križni put ili provoditi neke druge oblike pobožnosti, biti pozorni prema bližnjima i nastojati im pomagati konkretnim načinima, itd.

Drugim riječima, kao takav, korizmeni post označava i odricanje od nečega i opredjeljenje za nešto, a sve iz ljubavi prema Bogu i želje da se makar malo kroz osobno trpljenje zahvali Kristu na njegovoj prečistoj Žrtvi. Također, takav post nas potiče da se pokušavamo suobličiti Kristu, koji je sam prije početka svojega javnoga djelovanja postio od hrane i pića 40 dana.

Zato je dobro imati u vidu kako post, kao ozbiljno suzdržavanje od jela i pića, ni danas, bez obzira što mu mnogi ne vide vrijednost, nije nešto što bi trebalo prezreti, nego naprotiv njegovati, te u tom smislu nastojati, ako nam zdravlje i snage dopuštaju, doista postiti svih 40 korizmenih dana. Netko će u tom smislu možda milošću Božjom moći čak i postiti sve to vrijeme o kruhu i vodi, netko drugi će si možda moći tek malo količinski smanjiti hranu, netko će pak kroz cijelo to vrijeme ne mrsiti, netko će nastojati jesti samo ribu i hranu biljnoga podrijetla, netko će postiti od nekih loših navika itd. Kako god bilo, važno je da to bude Bogu na slavu, a čovjeku će sigurno biti na korist.

No, ako i nema možda snage i spremnosti za četrdesetodnevni post, možda će imati snage postiti u određene dane u tjednu, te na takav način pokazati svoju zahvalnost Bogu.

Od davnine se naime u Crkvi postilo petkom, a taj je dan uzet kao spomen na Kristovu muku i smrt, odnosno kao nastojanje da se koliko-toliko pridružimo njegovoj patnji. Osim toga, u ranijim se vremenima postilo i srijedom i subotom, dok danas mnogi ljudi poste u čast svetomu Anti utorkom. Čini nam se da bi bilo dobro, ako čovjeku to životne prilike dopuštaju, postiti makar koji od tih dana, te na takav način pokazati svoju spremnost da si obnovimo dušu i tijelo.

Drugim riječima, ponovimo to još jednom, svaki post, ako je učinjen iz čista srca, ima veliku vrijednost, jer je Bogu na slavu, a nama na korist.

Mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić, vjeroučiteljica i urednica portala Vjera i djela
Uz dozvolu autorice preuzeto s portala www.vjeraidjela.com

RASPORED DOGAĐANJA DO CVIJETNICE

Križni put utorkom i petkom u 18:30, nedjeljom u 18:15.

   1.3., nedjelja – 18:15 – Križni put za nerođene – Inicijativa 40 dana za život

 .                           19:00 – Sveta misa – predvodi don Filip Pavlović

.                            20:00 – Predstavljanje knjige Srcem kroz korizmu – predstavlja autor, don Filip Pavlović

   2.3. – 6. 3. – zaručnički tečaj

   15.3., nedjelja – 11:30 – Dan očeva, proslavit će se pod obiteljskom misom

   19.3., četvrtak – Sveti Josip – svečana sveta misa u 19:00.

   22.3., nedjelja – 20:00 – Korizmeni koncert – nastupaju zborovi naše župe i gosti

   26.3., četvrtak – 20:00 – predavanje Iscjeljenje očeva srca, predavač don Damir Stojić; 

.                             predavanje organizira inicijativa 40 dana za život

   29.3. – 5. 4. – Misije – voditelj je pater Zvonko Vlah, isusovac.

.                         Točan raspored po danima i vrijeme za susrete po grupama i one osobne, bit će objavljeni naknadno

   29.3., nedjelja – 12:30 – sastanak za roditelje prvopričesnikâ