«

»

tra. 29

Župne obavijesti 29. travnja 2018 – 5. Vazmena

Prvopričesnici koji još nisu vratili haljinice neka vrate u župni ured. Fotografije prve pričesti su na župnoj web stranici mka.hr i video će biti na Youtubeu. Oni koji žele izraditi fotografije ili video u HD rezoluciji neka se ih naruče i kupe u Foto Labu, ul. Pavla Lončara 10, Zaprešić.

U utorak, 01. svibnja, započinjemo sa svibanjskim pobožnostima. Odazovimo se na molitvu krunice i litanija prije večernje sv. Mise!

  • U utorak, 01. svibnja, na blagdan sv. Josipa radnika u našoj župi slavit će se svečana Misa, navečer u 19.00 sati.
  • U petak, 04. svibnja, je prvi petak u mjesecu. Sv. Ispovijed započet će u 18.00 sati.
  • U petak 04. svibnja pod sv. Misom u 19.00 sati proslavit ćemo Sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca, a u 10h u sklopu obilježavanja dana vatrogasaca i dana otvorenih vrata Javne vatrogasne postrojbe Zaprešić blagoslovit će se nova vozila.
  • Za Majčin dan u nedjelju 13.5.2018. na sv. misi u 11:30h s. Hela s djecom i suradnicima priprema prigodan program, a prigodne poklone za majke će pripremiti Caritas Zagrebačke nadbiskupije.
  • Krizmanici imaju katehezu redovito u 17:30. Danas i slijedeća dva puta tema će biti „Dar spolnosti“ i „Teologija tijela“
  • Kursiljo tečaj za parove i zaručnike, koji će se održati 4.-6.svibnja u župi BDM Kraljice apostola u Zaprešiću. Na tečaju vas očekuju svjedočanstva mladih bračnih parova koji će vam iz vlastitog iskustva govoriti o svom bračnom i obiteljskom životu, te o izazovima s kojima se svakodnevno susreću. Tečaj traje tri dana i započinje u petak, 4.svibnja u 19h i traje do 21h, u subotu od 9-18h, a u nedjelju od 9-15h. Prijaviti na www.kursiljo.com Napomena: nakon tečaja možete dobiti potvrdu o odslušanom zaručničkom tečaju.
  • Ljetovanje za djecu i mlade iz župe u Splitu. Aktivni ministranti, zboraši, animatori imaju povlaštenu cijenu od 300kn koja pokriva put, smještaj, hranu, piće idr. Ostali plaćaju 600kn. Djeca iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, koja inače ne bi imala priliku ići na more mogu ići sasvim besplatno (troškove pokriva župa i župni Caritas). Ide se kao i prošlih 5 godina u župu sv. Josipa na Mertojak, kupamo se na Žnjanskoj plaži. Djeca spavaju u učionicama na madracima. Sudjeluju u pripremi obroka i održavanju čistoće. U program je uključeno osim igre, kupanja i zabave također i duhovna, odgojna i kulturna komponenta.
    • Ministrante vodi p. Vinko i suradnici. 18.-25.6.2018
    • Dječji zbor vode P. Goran, s.Hela i suradnici 25.6.-2.7.2018.
    • Krizmanike i mlade vodi p. Vinko i Animatori 2.-9.7.2018

ŽENIDBENI NAVJEŠTAJ: – DANIJEL MARTINKO i  LIDIJA DAČNIK

                                      – LUKA VIDOVIĆ i MARIJA MILETIĆ

                                      – DUJE KOŠTIĆ i KRISTINA IVANJKO

                                     – HRVOJE ŠOŠTARIĆ i LANA RIBARIĆ

VJENČANI 21.04.2018.   VEDRAN RAVLIĆ i  MIRJANA PONJAN PAVOR

                                            MATIJA ŠAVORA  i  STELA WELZ

                                            DARKO STANIĆ i  IVA ILIJA

 

 

 

Nedjelja je

DAN KRISTOVA USKRSNUĆA

Svaka je nedjelja dan proslave Kristova uskrsnuća. Ipak, jedanput u godini uskrsnuće slavimo i posebno svečano. Datum te najveće kršćanske svetkovine povezan je sa židovskim blagdanom Pashe. Isus je, naime, umro i uskrsnuo baš tih dna židovskog slavlja. Pasha se slavila četrnaestog dana mjeseca nisana, koji je trajao po prilici od polovice našeg ožujka do polovice travnja.

Azijski kršćani imali su u početku Uskrs istog dana kad i Židovi Pashu (tj. 14. nisana), bez obzira koji je bio dan u tjednu. Rimska je Crkva, prema evanđeljima, utvrdila svetkovinu Uskrsa u nedjelju, a ona u Aleksandriji je tražila da se najveći kršćanski blagdan slavi isto tako u nedjelju ali tek nakon prvog proljetnog uštapa (punog mjeseca). Ta je ideja aleksandrijske Crkve pobijedila, i zato se datum Uskrsa pomiče od 22. ožujka do 25. travnja. To vrijedi i za istočne Crkve, samo što neke od njih upotrebljavaju stari tzv. julijanski kalendar koji ne uzima u obzir potrebne vremenske ispravke i to je razlog zbog kojeg katolici i pravoslavni rijetko slave Uskrs iste nedjelje.

Drugi vatikanski sabor je pristao da se u dogovoru s drugim kršćanima odredi jedna stalna nedjelja za svetkovanje Kristova uskrsnuća kako bi sve kršćanske zajednice slavile svoj glavni blagdan zajedno. Međutim, još nije postignut dogovor s istočnim Crkvama.

 

DAN GOSPODNJI

U starim kršćanskim spisima nedjelja se često naziva “dan Gospodnji”. Nedjelja se od početka slavila kao spomen Gospodinova uskrsnuća, najvećeg događaja u povijesti spasenja. Vrhunac nedjeljnog slavlja upravo je sv. Misa kao spomen-čin Gospodinove muke, smrti, uskrsnuća i uzašašća. Na taj način proslavljamo Isusov prijelaz-pashu iz ovozemaljskog života preko smrti u Očevu slavu.

Nedjeljno bogoslužje sastoji se od tri bitna elementa “koji su ga tvorili već u apostolsko doba: sastanak, kateheza i Euharistija. Eto tropleta koji taj naš dan čini danom Gospodnjim !” (M. Kirigin).

Je li nedjelja prvi ili posljednji dan u tjednu?

U novozavjetnim knjigama spominje se da je Isus uskrsnuo “prvoga dana u tjednu” (Usp. Iv 20, 1.19; Dj 20,7; 1 Kor 16,2). Nedjelja bi, dakle, bila početak tjedna koji je obilježen središnjim događajem Gospodinova života. No u kršćanskoj tradiciji nedjelju se smatra i posljednjim danom u tjednu, označavajući dovršenje vremena. U slavljenju Euharistije osobito je naglašen taj eshatološki vidik nedjelje. Mnogi kršćanski pisci iz prvih stoljeća pišu da će se Kristov ponovni dolazak na koncu povijesti zbiti upravo u nedjelju. Bit će to svršetak vremena i početak vječnosti. Euharistija je već predznak vječnog zajedništva s Gospodinom i braćom, te predokus gozbe u kraljevstvu nebeskom. Prvi kršćani živo su iščekivali ponovni Kristov dolazak molitvom “Maranatha” – Dođi, Gospodine Isuse!

 

DAN EUHARISTIJSKOG ZAJEDNIŠTVA

U starokršćanskom spisu “Nauk dvanaestorice apostola” s kraja 1. stoljeća čitamo: “Kad se u dan Gospodnji saberete, lomite kruh i iskazujete hvale, pošto ste priznali svoje grijehe da bi vaša žrtva bila čista. Onaj koji je u neslozi sa svojim bližnjim nek se ne pridružuje vašoj zajednici prije nego se pomiri, da bi vaša žrtva bila bez ljage.” Prvi kršćani jednostavno nisu mogli živjeti bez nedjeljnog “lomljenja kruha”, tj. bez Euharistije. Susret s Kristom i braćom bio je za njih središnji događaj čitavog tjedna.

Mnogi današnji kršćani možda doživljavaju nedjeljno euharistijsko slavlje prije svega kao crkvenu zapovijed. Za one koji taj dan slave zahvaljujući Gospodinu za dobročinstva u proteklom tjednu i moleći blagoslov za budućnost nedjeljna sv. Misa je dragi i priželjkivani susret s Kristom, te s braćom i sestrama. Nedjeljna Euharistija treba biti u prvom redu potreba i želja vjerničke duše, a tek onda dužnost.

 

DAN RADOSTI I POČINKA

Svojim uskrsnućem Krist nam je donio mir i radost. Upravo nedjeljom trebamo najdublje živjeti te Gospodinove darove. “Kršćanin koji se toga dana žalosti, griješi”, piše jedan stari kršćanski pisac. Najznakovitiji usklik nedjeljnog bogoslužja jest “aleluja”, usklik radosti i hvale Bogu za sve što nam je učinio. U prva tri stoljeća kršćani nisu naglašavali potrebu nedjeljnog počinka, nego samo zajedničko euharistijsko slavlje. Počinak ni danas nije prvotna svrha, već nužni uvjet da lakše i dublje ostvarimo susret s Kristom i bližnjima.

Međutim, ne izgledaju li današnje nedjelje kod kršćana više kao dani zabave, izleta i sporta, nego dani proslave Gospodinova uskrsnuća? “Nedjeljni počinak znači: sudjelovati u odmoru i slavi Uskrsloga. To je anticipiranje (predokus) vječnog života, vječnog odmora koji će biti nagrada našem radu i našoj muci. Tjedan sa svojim radom i tjeskobama simbol je nestalnosti, nedjelja je simbol nepromjenljivoga i vječnoga. Nedjelja nam treba pomoći da se odvojimo od grijeha, od svijeta, od stvari, da ne postanemo roboti. Nedjeljno euharistijsko slavlje stavlja rad pod blagoslov Kristova Križa, oplođuje ga i dosiže vječnost…” (V. Devetak) Tko tako pokuša doživjeti nedjelju, na dobrom je putu da na istinski način slavi Gospodina!

 

 

Ali, uskrsli Krist još uvijek nosi ožiljke rana i poziva nas da ih dotaknemo. Pozvani smo opipati njegove rane, točnije bolne dijelove ovoga svijeta: mislim na osamljene starce, bolesne, siromahe, nezaposlene, napuštenu i zaboravljenu djecu… Pozvani smo rukama dotaknuti rane Isusova tijela. Uskrsli Gospodin nas želi uključiti u djelo Uskrsnuća, svi smo pozvani uskrsnuti u srcu, rasti u ljubavi, svjedočiti velikodušnost i milosrđe.

JOSIP BOZANIĆ

 

„U svakodnevnom životu često se čuje: Crkva bi mogla biti popustljivija, mogla bi prihvatiti manje ustupke… To nikada! Papa može biti blag i strpljiv, koliko god treba, no glede žalosne stvarnosti i glede neprihvatljivih propusta njegovo će držanje, iz poslušnosti i poštovanja prema istini, biti čvrsto, jasno i nepromjenjivo, pa ma koliko ga to stajalo.“

Sv. Ivan XXIII.

 

 

 

MISNE NAKANE OD  22.04.2018. DO 29.04.2018.

 

22. Ned. 4. USKRSNA NEDJELJA, Soter i Kajo 08:00 ++JURAJ I DRAGICA DUPKO I

++IZ  OBIT. DUPKO I RIBIĆ

      10:00 MISA ZA NAROD (PRO POPULO)
    11:30 +MARKO ŠOLAJA I ++IZ OBIT. ŠOLAJA
19:00 ++MILAN I DANICA JANDREČIĆ, TE

VLADO, JOSIP I MARIJA MILEČKI

23. Pon. Sv. Juraj; Đuro; Helena; Adalbert 19:00 ZAHVALA ZA DOBIVENE MILOSTI – OBITELJ DUČAK
24. Uto. Fidel S.; Lidija; Vjeran; Marija 19:00 ZA ++IZ OBIT. PANDUREVIĆ
25. Sri. Sv. Marko ev.; Stjepan; Franka; Maroje 19:00 +KATA ŠUKER I ++IZ OBIT. ŠUKER
26. Čet. Kleto; Julije; Stanislav; Višnja; Montan 19:00 +SLAVKO KOŽUL I ++IZ OBIT. KOŽUL
27. Pet. Bl. Ozana Kotorska; Bl. Jakov Zadranin 19:00 MISA ZA NAROD (PRO POPULO)
28. Sub. Petar Chanel; Ljudevit M.; Valerija; Vital 19:00 ++MARA I VICE MARŠIĆ
29. Ned. 5. USKRSNA NEDJELJA, Katarina Sijenska 08:00 ++IZ OBIT. ROMAJ
10:00 MISA ZA NAROD (PRO POPULO)
11:30 ++IZ OBIT. CAKTAŠ I  HERCEG
19:00 +DAVID PATRUN

 

 

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:

»Ja sam istinski trs, a Otac moj – vinogradar. Svaku lozu na meni koja ne donosi roda on siječe, a svaku koja rod donosi čisti da više roda donese. Vi ste već očišćeni po riječi koju sam vam zborio. Ostanite u meni i ja u vama. Kao što loza ne može donijeti roda sama od sebe, ako ne ostane na trsu, tako ni vi ako ne ostanete u meni.

Ja sam trs, vi loze. Tko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda. Uistinu, bez mene ne možete učiniti ništa. Ako tko ne ostane u meni, izbace ga kao lozu i usahne. Takve onda skupe i bace u oganj te gore. Ako ostanete u meni i riječi moje ako ostanu u vama, što god hoćete, ištite i bit će vam. Ovim se proslavlja Otac moj: da donosite mnogo roda i da budete moji učenici.«

Riječ Gospodnja.