Ljetos smo preuredili sjenicu u župnom vrtu, zahvaljujemo donatorima i volonterima. Danas poslije podne će biti druženje za volontere i donatore kao mali znak zahvale i priznanja.
Prilika za ispovijed je utorkom i petkom od 18:30.
Župne kateheze (prvopričesnici, krizmanici, katekumeni…) kreću 1.10.
- Odrasli koji žele pristupiti pouci za primanje sakramenata inicijacije (krštenje, pričest, krizma) trebaju se prijaviti u župni ured do 1. listopada.
- Srednjoškolci imaju katehetski susret utorkom u 20:30. u Makapu
- Ministranti srednjoškolci imaju ministrantski sastanak utorkom u 20h. u Makapu.
- Mali koncil MAK jedini je dječji katolički mjesečni list. Cijena jednog Maka je 11 kn. Ukupna cijena pretplate za 10 brojeva iznosi 110 kn. Pretplate u župnom uredu
- MVKO organizira Hodočašće u Krašić 8.10.2018. Polazak u 8h. Povratak oko 17h. Cijena 60kn. Prijave župnom uredu. Više info na oglasnoj ploči.
- Hodočašće Vrhbosanske i Banjolučke biskupije u Mariju bistricu je 13.10.2018. misu u 11h predvodi biskup Pero Sudar. Vlak Zaprešić-Zlatar Bistrica polazi u 7:54, vlak za natrag je u 17:11. Cijena karte 43,40kn.
- Slijedeći vikend župni zbor ide na hodočašće u Požegu i Pleternicu.
- Marijina Legija organizira hodočašće sv. Josipu u Karlovac 6.10.2018. više o tome na oglasnoj ploči. Info i prijave na telefon 091 3311 135.
- Na blagdan Svetoga Vinka, u četvrtak 27. rujna 2018. u župnoj crkvi Kraljice Apostola u Zaprešiću poslije večernje svete mise u 19 sati, održat će se promocija Mirkove knjige o biskupu Careviću Veliki Petak 1945., tiskane u izdanju Matice hrvatske iz Zaprešića i Matice hrvatske iz Metkovića. O knjizi će govoriti povjesničar dr. sc. Mijo Korade, don Anton Šuljić, Anka Ivanjek i autor. Za glazbene priloge pobrinut će se don Šuljić i njegova gitara.
- Zborovi:
- Dječji zbor subotom u 9h (prva proba 9.)
- Zbor mladih četvrtkom u 21h (prva proba je 20.9.)
- Mješoviti župni zbor četvrtkom u 20h (prva proba 6.9.)
ŽENIDBENI NAVJEŠTAJ: | GORAN ANIĆ i ANA STANEŠIĆ
MARKO KANTURA i MATEJA HALAMBEK MARKO BARŠIĆ i KATARINA STANIĆ IVAN ČENGIĆ i JELENA PANDŽIĆ STIPO JURKOVIĆ i KRISTINA KOKOŠAREVIĆ GORAN GRABOVČIĆ i ANA MARIJA JURINA IVAN SAMEC i ANICA BRIŠKI |
VJENČANI 22.09.2018.: | IVAN MAĐERIĆ i ANA ZAVALIĆ |
IVAN JAKOVAC i SANJA TUFEGDŽIĆ | |
KRŠTENI 22.09.2018.: | ALEKSANDAR VRABEC i ANA HOLJEVAC |
Prijava za krizmu 2019
Učenici osmog razreda mogu postati redoviti kandidati za sakrament svete potvrde (krizme). Onaj tko želi u svibnju primiti sakrament svete potvrde mora cijelu školsku godinu od 1. listopada do sredine svibnja:
- ići na župnu katehezu nedjeljom
- pohađati redoviti školski vjeronauk
- dolaziti nedjelom na misu u 19h.
- Sudjelovati u kursilju i drugim aktivnostima
Provjeravat će se pohađa li kandidat školski vjeronauk i vodit će se evidencija pohađanja župne kateheze i nedjeljnih svetih misa. Znači, krizmu treba ozbiljno shvatiti jer je to sakrament kojim se potvrđuje vlastito krštenje i svjesno izabire katoličku vjeru kao način života!
Prijavnice se mogu preuzeti u sakristiji ili na www.mka.hr
Popunjene prijavnice treba predati u župni ured do petka, 28. rujna 2017. u 19 sati. Župni ured radi svaki radni dan 10-12 i 17-19h. Uz prijavnicu treba predati:
- POTVRDU O KRŠTENJU (samo oni koji nisu primili prvu pričest u župi MKA)
- Dozvolu župnika Frkonje (samo oni koji žive južnije od Bogovićeve, Livadićeve i Gajeve ulice)
Prvi katehetski susret za sve kandidate će biti u nedjelju 14. listopada u 18h. Susret završava misom u 19 sati. Na prvom susretu ćete dobiti program.
Newton i Bog Stvoritelj – znanost i vjera
U prirodoznanstvenim krugovima često čujemo za Newtona radi njegovih velikih otkrića, a osobito radi zakona gravitacije. Neupitno je on jedan od najvećih prirodoznanaca kroz povijest. Ali postoji još nešto puno važnije vezano uz lik ovoga velikana što se tako često ne čuje, a što bi se trebalo zajedno spominjati kad god se govori o ovom klasiku unutar prirodnih znanosti.
Newton je sva svoja istraživanja vršio zanesen uzvišenošću koju je vidio posvuda u prirodi. A ta uzvišenost, koju je posvuda promatrao, koja ga je očaravala, dolazila je, kako on sam kaže, od Stvoritelja svijeta. To je bilo njegovo najčvršće i najdublje uvjerenje, koje je pred svima otkrivao. To je bilo uvjerenje da sve potječe od Boga i da je sve baš zato najljepše oblikovano i uređeno jer dolazi od uzvišenog Počela i k tom Počelu hiti.
Svoju čvrstu vjeru u Stvoritelja i Gospodara svijeta Newton je mnogo puta izrazio. Na jednom mjestu u svojem djelu “Philosophiae naturalis principia mathematica”, govori on ovako: ‘Ovaj lijepi obruč, koji veže zajedno sunce, planete i komete, nije učinio nitko drugi nego mudrost i volja premudrog i mogućeg Bića. I ako su zvijezde središta koja sačinjavaju slične sustave, i one su onda stvorene po istom planu i stoje pod istom vlašću Onoga koji je Jedan. Ovaj Jedan vlada svime, On se jedini zove Gospodar, Bog i Stvoritelj svega… Bog koji ne bi upravljao svijetom, koji ne bi na nj mislio, koji mu ne bi odredio umnu svrhu, ne bi bio nego usud bez prirode. Iz slijepe i metafizičke nužde, koja je uvijek i posvuda ista, ne može nastati nikakva promjena u stvarima. Sveopća raznolikost stvorenih stvari, prilagođena vremenu i mjestu može nastati samo iz zamisli i volje Bića koje nužno postoji.’
Newtonu se svi bez daljnjega dive kao velikom umu iz područja fizike i astronomije, ali isti ti udivljenici moraju dobro znati da je Newtona astronomija vodila Svemogućem Bogu, bez kojeg, kao umnog Ureditelja i Stvoritelja, koji određuje cilj svakoj od svojih stvari, astronomija, fizika i znanost bi bila nemoguća, jer u njoj ne bi bilo nijednog zakona, kako zaključuje i sam Newton.
Onda se postavlja pitanje, kako se netko usudi tumačiti svemir slijepim i plitkim materijalističkim načelima ili pak reći da priroda ne vodi k Svemogućem Bogu?
Kada pogledam današnje čovječanstvo uviđam većinom patologiju. Promatram nezdrave pojave u našem suvremenom, kulturnom životu, gdje mnogi kulturni, društveni, znanstveni, politički i ini pregaoci misle, da se može spasiti pravi prosvjetni i etički napredak, ako se zabace metafizičke i vjerske istine, i ako se sve ovo podredi čovjeku kao takovu i tobožnjem njegovu dostojanstvu i nekoj slobodi od svega. No, činjenice pokazuju da ne dolazi do napretka čovjeka ili društava, već samo do nazatka. Države u tome ustraju, državnici to šire, znanstvenici izvrćući sve živo i neživo to pokušavaju dokazati, mediji o tome pišu. Ali davno je još Ciceron u svome djelu “De natura deorum” zapisao: ‘Ne znam, bi li uopće bilo potrebnih ljudskih društvenih vrlina vjernosti i pravednosti, kada bi nestalo vjere u Boga’, a danas to nitko ne vidi ili se barem ne želi priznati. Kao da se današnje društvo vraća Epikuru koji je tražio najveću sreću u užitku, i tražio život s najmanje boli, nevolja ili bilo kakvih ograničenja. To je bila glavna zasada njegove etike. Čini se da i danas svijet vode praktični epikurejci kojima je glavno geslo: jedimo, pijmo, jer poslije smrti nema nikakvih dobara ni sreće. Zbog toga se i današnje ideologije, političke i apolitičke, spolne i nespolne, rodne i bezrodne, toliko bore protiv vjere, morala i vječnosti, jer na taj način, postavivši da nema života nakon smrti, da je duša vremenita, na prvo mjesto dolazi tijelo, njegovo zadovoljstvo i sreća. Tako biva posve normalno, da moralna načela, koja su po sebi vječna i nepromjenljiva, za njih gube vrijednost i obavezujuću moć. Tijelo postaje božanstvo i biva reducirano na čisto egoističko-utilitarističko sredstvo, kojemu se od najstarijih vremena bezbožnih čisto materijalističkih ideologija prinosi žrtva pribavljajući mu sve moguće ugode. A to čine i danas, ne vidjevši da su u zaslijepljenoj zabludi i ropstvu oslobođenja od slobode.
I tako svim silama tvrde da su znanost i vjera zakleti neprijatelji, a one najveći prijatelji. Zato neki teofobi, odnosno, oni koji se Boga straše, pokušavaju na sve načine prikazati da su vjera i znanost najveći neprijatelji. To potvrđuje na osobit način veliki fizičar Max Planck, pa kaže ovako: ‘Kamo god i koliko god daleko pogledam nigdje ne nalazim kakvu proturječnost među religijom i prirodnim znanostima, već nalazim posvemašnje slaganje baš u odlučnim točkama. Religija i prirodne znanosti ne isključuju se među sobom kako neki danas misle ili se boje, nego jedna drugu upotpunjuju i pretpostavljaju. Religija i znanost imaju zajedničku zadaću. Ova zajednička zadaća jest rat protiv skepticizma i dogmatizma, protiv ateizma i praznovjerja. Taj rat religija i prirodne znanosti zajednički vode, a geslo koje u ovom boju označuje pravac oduvijek i za budućnost glasi: Naprijed k Bogu!’
Stoga i ja mogu zaključiti da vjera i znanost nisu protivne jedna drugoj. Jednako znanstvenik može i treba biti vjernik, kao što vjernik može biti znanstvenik. Tu staru i besmislenu frazu da vjera i znanost ne mogu zajedno, opetovano će ponavljati samo onaj koji ne zna što je jedna i što druga, a taj koji ne zna, u našem se jeziku lako može prozvati neznalica, jer su Planck, Kepler, Newton, Tesla, Bošković, Leibnitz, i mnogi drugi, bili itekakvi znalci. fra Mate Bašić
MISNE NAKANE OD 23.09.2018. DO 30.09.2018.
23. | Ned. | 25. NEDJELJA U GODINI; Sv. Pio iz P.; Sofija | 08:00 | ++IZ OBIT. MILANOVIĆ I KASALO |
10:00 | MISA ZA NAROD (PRO POPULO) | |||
11:30 | ++ANKICA I IVAN GUGO | |||
19:00 | +JOSIP KOMLJENOVIĆ I
++IZ OBIT. KOMLJENOVIĆ I LOVRIĆ |
|||
24. | Pon. | Gospa od Otkupljenja; Anton; Gerard | 19:00 | ZA ++ IZ OBIT. CESAREC |
25. | Uto. | Kleofa; Zlata; Rikarda; Tvrtko; Svjetlana | 19:00 | ZA ++ IZ OBIT. POSAVEC |
26. | Sri. | Sv. Kuzma i Damjan; Damir; Justina | 19:00 | +IVAN MARŠIĆ |
27. | Čet. | Sv. Vinko Paulski; Vinka; Gaj; Berislav | 19:00 | ++FRANJO I ANKA REBROVIĆ I
++IZ OBIT. MAVROVIĆ I REBROVIĆ |
28. | Pet. | Vjenceslav; Lovro; Faust; Slavko | 19:00 | MISA ZA NAROD (PRO POPULO)
|
29. | Sub. | Sv. Mihael; Gabrijel i Rafael, arkanđeli | 19:00 | +MILKA PAVIĆ I +CVITA ŠAKIĆ, TE
++IZ OBIT. PAVIĆ I ŠAKIĆ |
30. | Ned. | 26. NEDJELJA U GODINI, Sv. Jeronim, Jerko; Grgur | 08:00 | NA ČAST KRVI KRISTOVE –
– NAKANA OBIT. MOLNAR |
10:00 | MISA ZA NAROD (PRO POPULO) | |||
11:30 | ++GRGO, BRUNO I KATICA ŽUTELIJA I
++IZ OBIT. ŽUTELIJA I DIDOVIĆ |
|||
19:00 | +ILIJA MILANOVIĆ |
Čitanje svetog Evanđelja po Marku
U ono vrijeme: Otišavši s gore, Isus i njegovi učenici prolažahu kroz Galileju. On ne htjede da to itko sazna. Jer poučavaše svoje učenike. Govoraše im: »Sin Čovječji predaje se u ruke ljudima. Ubit će ga, ali će on, ubijen, nakon tri dana ustati.« No oni ne razumješe te besjede, a bojahu ga se pitati.
I dođoše u Kafarnaum. I već u kući upita ih: »Što ste putem raspravljali?« A oni umukoše jer putem među sobom razgovarahu o tome tko je najveći. On sjede i dozove dvanaestoricu te im reče: »Ako tko želi biti prvi, neka bude od svih posljednji i svima poslužitelj!« I uzme dijete, postavi ga posred njih, zagrli ga i reče im: »Tko god jedno ovakvo dijete primi u moje ime, mene prima. A tko mene prima, ne prima mene, nego onoga koji mene posla.«
Riječ Gospodnja.