Depresija je stanje duše u kojemu se očituju simptomi žalosti i potištenosti, manjak interesa i volje za aktivnošću, motorička i fizička zablokiranost. Postoji depresivno stanje koje se temelji na hereditarnosti, a postoji i depresivno stanje koje je reakcija na nekakvo negativno iskustvo. Uzroci depresije koji se temelje na naslijeđu leže preduboko i, pogotovo za laike, neuhvatljivi su. Tu je uvjetovanost na depresivno stanje gotovo sudbonosna, pa nam ne preostaje drugo nego depresivce tog tipa povjeriti odgovarajućim ekspertima i tu ih ostaviti. Postoje, međutim, danas vrlo aktualni uzroci depresije koji su vezani uz reakcije na razna negativna životna iskustva, koji su svima očiti i kao takvi dostupni laicima.
sij. 04
Zašto smo zapali u depresiju?
sij. 03
Tribina za mlade don Tončija Matulića
Što? Tribina za mlade
Gdje? Crkva Marije Kraljice apostola, Zaprešić II; trg dr. Franje Tuđmana 10
Kada? 16. siječnja 2014. od 19:00 sati
Zašto? Produbljivanje vjere i promišljanje o aktualnim svjetovnim temama
Kako? Sveta misa u 19:00 h s kratkom homilijom, odmah nakon nje tribina do otprilike 21:00 h i nakon toga za sve okupljenje druženje u pastoralnom centru
Dođite, a i pozovite i druge!
sij. 03
Da ne biste i vi tako… Za čime najviše žale ljudi na samrti?
Bronnie Ware, britanska medicinska sestra s odjela za palijativnu njegu koja se brinula za ljude tijekom posljednjih tjedana njihova života, kaže da je iznenađujuće da se oni na samrti kaju uglavnom zbog pet vrlo sličnih stvari.
Pet najčešćih razloga za kajanje:
1. Da sam barem živio kako sam želio, a ne kako su to željeli drugi
Ovo je najčešći uzrok žaljenja većine osoba koje umiru, kaže Bronnie. ‘Volio bih da sam imao hrabrosti voditi život dosljedan samom sebi, umjesto što sam živio onako kako su drugi očekivali’, rekli su joj mnogi na samrtnoj postelji.
sij. 01
Vrijeme je za zahvalnost
Isus se ne umara čineći ljudima dobro. Ljudska nezahvalnost nikada Ga nije toliko obeshrabrila da bi odustao od čovjeka. Meni je to jedna od najfascinantnijih stvari kod Boga – činjenica da se On ne da obeshrabriti ljudskom nezahvalnošću i da ustrajno ide prema čovjeku želeći mu donijeti utjehu i spas.
Guba današnjeg vremena – to je otuđenost!
Ne dajmo se zaraziti tom “bolešću”! Volimo čovjeka! Neka nam uvijek pred očima iskrsne slika svetog Franje iz Asiza, kako skače s konja, pristupa gubavcu i ljubi mu gadne rane. Budimo mu bar u tom slični. Da ovu sitnu ljubav prema čovjeku, koja u nama jedva tinja, rasplamtimo toliko, da mognem grliti i ljubiti čovječanstvo i onda kada nam nije drago. Sjetimo se svojih bližnjih! Poklonimo im vrijeme, osmjeh, riječ! Pokažimo im da su nam važni, da nam je stalo do njih!
Zahvalnost kao učenje pretpostavlja svjesni izbor. Mogu izabrati da budem zahvalan i onda kada su moja čuvstva i osjećaji natopljeni trpljenjem i ogorčenošću. Začuđujuće je koliko ima prilika u kojima mogu izabrati zahvalnost umjesto prigovora. Mogu izabrati da budem zahvalan kada me kritiziraju, čak i kada moje srce još uvijek odgovara gorčinom. Mogu izabrati da govorim o dobroti i ljepoti, čak i kada moj unutarnji pogled još traži nekoga da ga osudi, ili nešto što će nazvati ružnim. Mogu izabrati da slušam glasove koji opraštaju i gledam lica koja se smiješe. Iako još uvijek čujem riječi osvete ili vidim grimase mržnje.
sij. 01
Ima palotinaca koji nisu svećenici
Braća laici daju snagu i molitvenu podršku subraći svećenicima
Redovnika ne čini svećeničko posvećenje niti učenost, već polaganje zavjeta, predavanje sebe Bogu u toj zajednici.
Dva mlada čovjeka bijahu prijatelji. Jedan je postao pater, drugi pak brat. Strm je bio uspon prvoga, a život ovog drugog tih. Jedan je propovijedao na svim propovjedaonicama, a onaj drugi se molio za svoga prijatelja. Godine su prelazile. Veliki govornik-propovjednik jednog je dana zapeo u propovjedi. Zbunjeno je napustio crkvu. Potražio je svoga prijatelja, svog brata, čovjeka molitve. Ali vrelo je presahlo: brat je umro. Svakodnevno je odsad pater išao na grob svoga prijatelja. Tamo su ga upitali: »Moliš li za izgubljeni dar rječitosti?« On odgovori: »Ne, molim za onaj mnogo veći dar, što ga je on posjedovao: za dar poniznosti.«
sij. 01
Prijave za SHKM Dubrovnik 2014
Susret hrvatske katoličke mladeži održava se 26. i 27. travnja 2014. godine u Dubrovniku pod geslom “Na slobodu pozvani”. Središnje misno slavlje bit će u subotu s početkom u 17 sati u luci Gruž, a predprogram započinje istoga dana u 12 sati u staroj gradskoj jezgri. Po završetku misnog slavlja, mladi će se uputiti u župe Dubrovačke biskupije gdje će, prema programu župe domaćina, provesti nedjeljno prijepodne. Na susretu će moći sudjelovati samo prijavljeni sudionici koji će nakon prijave dobiti svoju jedinstvenu akreditaciju koja će ujedno biti ulaznica za predprogram, muzeje u gradu, kao i prostor središnjeg euharistijskog slavlja.
Prijave
Prijave za SHKM se otvaraju u utorak, 7. siječnja 2014. i zatvaraju na Pepelnicu, 5. ožujka 2014. godine.
Cijena: 330 kuna (300 kn prijevoz + 30 kn kotizacija za susret). 30 kuna potrebno je uplatiti prilikom prijave, a prijevoz se može platiti kasnije. Prijaviti se možete putem maila: kraljica apostola@gmail.com (putem njega se mogu dobiti i detaljne informacije vezano uz sam susret) te nakon svetih misa u sakristiji ili u radno vrijeme župnog ureda.
Za prijavu je potrebno upisati:
1.) ime
2.) prezime
3.) spol
4.) datum rođenja
5.) veličina majice
6.) broj mobitela
7.) e-mail
8.) mjesto
9.) župa