lip. 06

Župne obavijesti 06. lipnja 2021. – 10. NEDJELJA KROZ GODINU

Sveci i imendani sljedećeg tjedna: u srijedu je sveti Efrem, đakon i crkveni naučitelj; u petak je Presveto Srce Isusovo – svetkovina; u subotu je Bezgrešno srce Blažene Djevice Marije.

Prošle smo nedjelje za župni Karitas prikupili 6179,85 kuna. Hvala vam!

U ponedjeljak i utorak svetu će misu predvoditi otac Danijel Hranilović.

Ispovijed će biti u srijedu i četvrtak od 18 sati.

Ministrantski sastanak će biti u subotu u 10 sati.

  • U prošlom smo tjednu za obitelj Ljubić prikupili 1600 kuna. Hvala od srca!
  • Zahvaljujem svima koji su uplatili prilog za župu. Župa se financira isključivo od vaših priloga i ne dobiva ništa niti od države niti od nadbiskupije.

PRVO NEDJELJNO ČITANJE: Post 3,9-15

Čitanje Knjige Postanka

Pošto je Adam jeo s drveta, zovne ga Gospodin, Bog: »Gdje si?«, reče mu. On odgovori: »Čuo sam tvoj glas u vrtu; pobojah se jer sam gol pa se sakrih.« Nato mu reče: »Tko ti otkri da si gol? Da nisi jeo sa stabla s kojega sam ti zabranio jesti?« Čovjek odgovori: »Žena koju si stavio uza me – ona mi je dala sa stabla pa sam jeo.« Gospodin, Bog, reče ženi: »Što si to učinila?« »Zmija me prevarila pa sam jela«, odgovori žena.

Nato Gospodin, Bog, reče zmiji:

»Kad si to učinila, prokleta bila među svim životinjama i svom zvjeradi poljskom! Po trbuhu svome puzat ćeš i prašinu jesti sveg života svog!

Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina:

on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu.«

Riječ Gospodnja.

RAZMATRANJE UZ ČITANJE IZ KNJIGE POSTANKA

Vjernici koji puta mogu dobiti dojam da se u Crkvi i suviše govori o grijehu i o pokajanju. Današnje nam prvo čitanje (Post 3, 9-15) jednostavnim rječnikom govori o naravi i zlu grijeha. Naime, koji puta mi na grijeh gledamo onako kako djeca gledaju na zabrane koje im dajemo: smatramo da su nekako zabrane same sebi svrhom te da im je cilj ne dopustiti čovjeku da se mirno i opušteno zabavi. Međutim, vidjet ćemo kako grijeh čini zlo u prvom redu samome grešniku, kako ga unakazuje, izobličuje i čini ne-čovjekom.

Pobojah se jer sam gol

Knjiga Postanka nam slikovito govori kako je Bog stvorio prve ljude i stavio ih u prekrasan vrt. Sve im je dao na raspolaganje osim jednoga drveta. Rekao im je da s toga drveta ne smiju jesti, da ne umru. I, evo, na svoju nesreću, čovjek je više povjerovao napasniku nego Bogu pa su i on i njegova žena jeli plod upravo s toga stabla. Čuli smo danas što se nakon toga dogodilo. Čovjek je shvatio svu ispraznost i strahotu onoga što je učinio. Nije postao kao Bog, kako mu je napasnik bio obećao. Naprotiv, shvatio je da je iznevjerio onoga koji ga je stvorio i koji mu je sve dao, onoga koji ga je uzeo za prijatelja i suradnika. Shvatio je čovjek: imao je veliko blago i to je jednostavno upropastio. To se očitovalo u tome da je vidio da je gol.

Međutim, to ne želi priznati. Zato, slikovito pripovijeda prva knjiga Svetoga pisma, kad je čovjek čuo Božje korake – sakrio se. Kad ga je Bog pozvao, čovjek je rekao: Čuo sam tvoj glas u vrtu; pobojah se jer sam gol pa se sakrih. Sam i napušten. Ogoljen od Božjeg prijateljstva. To je čovjek grešnik. Sam i napušten u svojoj strasti. Čovjek koji ustrajava u svome grijehu, može li imati pravih prijatelja? On neprestano traži da prazninu njegova srca ispune zavist, mržnja, osveta, bogatstvo ovoga svijeta, svjetska slava – ali kad dublje u sebe pogleda, shvaća da je gol. Bez Boga i bez Božje ljubavi ljudsko je srce ruševina. Tek u Bogu i po Bogu čovjek se može radovati pravom prijateljstvu i pravoj ljubavi, može radosno blagovati svoj kruh i veseliti se svim običnim darovima koje mu Bog daje, a najviše se veseli tome da je Božji, da od Boga dolazi, u Bogu živi i Bogu ide.

Žena koju si mi dao

Evo kako zlo rađa novim zlom. Nakon što ga je Bog prekorio zbog njegove ludosti i njegova grijeha, čovjek svaljuje odgovornost na druge. Čuli smo što je rekao: Žena koju si mi dao – ona mi je dala sa stabla, pa sam jeo. Dvostruko je ružan ovaj čovjekov izgovor. Prvo svaljuje krivnju na ženu. Ako ga je ona i potaknula, ipak je on, čovjek, uzeo i pojeo ono što nije trebao. I mi često upravo tako činimo. Kad učinimo nešto krivo ili kad propustimo učiniti dobro, uvijek svaljujemo krivnju na nekoga drugog, odnosno na neke okolnosti.

Tako će već djeca u vrtiću optužiti svoga druga za tučnjavu, iako je i samo itekako krivo. Slično su za loše ocjene u školi krivi nastavnici i profesori, školski program, loši uvjeti u školi, neodgovarajuće knjige… Za moje pretjerivanje u piću i kocki krivo je, naravno, ovo ludo vrijeme, krivi su neki iz moje obitelji koji me ne podržavaju. Za moj vjerski nemar kriv je župnik, krivi su biskupi, krive su okoštale strukture u Crkvi… Za bračne razmirice uvijek je kriva ona druga strana i njegova mama…

Međutim u svojem izbjegavanju odgovornosti čovjek ide i dalje. Veli: Žena koju si mi dao. Hoće reći da mu je Bog dao lakomislenu ženu koja ga samo na zlo potiče. Prema tome, kriv bi bio i Bog koji je uza nj stavio baš takvu ženu. Da je Bog bolje pazio, da je uz njega stavio razboritiju i pobožniju ženu, sve bi bilo u redu… Uočavamo li naopakost i strahotnost takvoga razmišljanja? Za svoje ludosti, ako treba, i Boga ću optužiti – smiluj nam se Bože! Što sve čovjek ne čini, samo da sebe prikaže u dobrom svjetlu! I tako onda tonemo sve dublje i dublje u svoje zlo. A potrebno je tako malo: reći zajedno s onim carinikom: Bože, milostiv budi meni grešniku! – i sve će biti uređeno!

Neprijateljstvo ja zamećem

No, s druge strane, Bog nas poznaje. Ne diže ruke od nas. U svojoj neizmjernoj ljubavi on već prvim ljudima nakon njihova grijeha obećava spasenje i Spasitelja. Naviješta da će Žena roditi Sina koji će pobijediti napasnika. To je naša nada, naša sigurnost i naša radost. Koliko god napasnik bio lukav, koliko god ja bio slab i nestalan, znam i vjerujem: veća je i jača Božja sila, Božja mudrost i Božja ljubav u Isusu Kristu. On je svojom smrću i svojim uskrsnućem pobijedio grijeh i zlo i snaga njegova uskrsnuća živi i djeluje u njegovoj Crkvi, u riječi, u sakramentima, u služenju, baš kako nas tješi apostol Ivan: Dječice moja, ovo vam pišem da ne griješite. Ako tko i sagriješi, zagovornika imamo kod Oca – Isusa Krista, Pravednika. On je pomirnica za grijeha naše, i ne samo naše, nego i svega svijeta (1 Iv 2,1-2).

Zato ne malakšemo. Ne bojimo se zala ovoga svijeta i ne želimo upirati prstom u zlo koje nas okružuje. Mi smo sinovi i kćeri svjetla, mi smo izabrani, otkupljeni. Možda smo i griješili, možda smo i ludovali, ali po svetom krštenju, po milosti Kristovoj, kako veli Pavao oprali ste se, ali posvetili ste se, ali opravdali ste se u imenu Gospodina našega Isusa Krista i u Duhu Boga našega (1 Kor 5,11). Kristovom milošću Duh Sveti nas prosvjetljuje da razaberemo što je dobro. Preobražavajuća snaga istoga Duha jača nas da to dobro i slijedimo. Nismo više samo ljudi od ove zemlje. Veli Pavao: Je li tko u Kristu, nov je stvor (2 Kor 5,17).

Dao Gospodin nama svima da se u potpunosti odreknemo svakoga zla u sebi i u potpunosti živimo po milosti koja nam je dana i koja se svednevice u nas izlijeva.

Zvonko Pažin, profesor Liturgike na KBF-u u Đakovu

Uz dozvolu autora preuzeto s portala www.vjeraidjela.com

MISNE NAKANE 06.06.2021. DO  13.06.2021

Ženidbeni navještaj:  MARKO CRNČEVIĆ i DORA BARBARA STARČEVIĆ

                                        MARIO BABIĆ i MARINA GRDIĆ

                                        VLADIMIR SARKOTIĆ i KATARINA COLARIĆ

                                        IVAN DEŽIĆ i ANDREA JELAČIĆ

Kršten  05.06.2021. LEONID MURVIĆ

svi. 30

Župne obavijesti 30. svibnja 2021. – PRESVETO TROJSTVO

Sveci i imendani sljedećeg tjedna: u ponedjeljak je Pohod Blažene Djevice Marije – blagdan; u utorak je sveti Justin, mučenik; u četvrtak je Presveto Tijelo i Krv Kristova, Tijelovo – svetkovina; u subotu je sveti Bonifacije, biskup i mučenik.

Danas skupljamo priloge za naš župni Karitas.

Od sutra možete preuzeti slike od prve pričesti u župnom uredu.

Na svetkovinu Tijelova slavimo svetu misu u 10 sati. Toga dana nema večernje svete mise. 

  • Sljedeći se tjedan ispovijeda u utorak i petak od 18 sati.
  • Ministrantski sastanak će biti u subotu u 10 sati.
  • Za videonadzor je bilo potrebno 29981,25 kuna. Vašim smo prilozima prikupili 30230 kuna. Višak će biti prebačen u župni Karitas. Zahvaljujem svima koji su tijekom protekla dva mjeseca dali svoje priloge! Sutra bi se, montiranjem preostalih triju kamera, radovi trebali privesti kraju.
  • U prošlom smo tjednu za obitelj Ljubić prikupili 200 kuna. Hvala od srca!
  • Zahvaljujem svima koji su uplatili prilog za župu. Župa se financira isključivo od vaših priloga i ne dobiva ništa niti od države niti od nadbiskupije.

 

 

NEDJELJNO EVANĐELJE: Mt 28,16-20

 

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme:

Jedanaestorica pođoše u Galileju na goru kamo im je naredio Isus. Kad ga ugledaše, padoše ničice preda nj. A neki posumnjaše. Isus im pristupi i prozbori:

»Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji! Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio!

I evo, ja sam s vama u sve dane – do svršetka svijeta.«

Riječ Gospodnja.

 

 

RAZMATRANJE UZ  SVETKOVINU PRESVETOGA TROJSTVA

 

Sve više naših tiskovina, kao i druga sredstva javnog priopćavanja, vrlo rado donose stvarne ili izmišljene pojedinosti iz privatnog života poznatih osoba. Jednostavno, sve što se tiče neke uvažene osobe, zanimljivo je. Kao da čitatelji imaju potrebe zavirivati kroz ključanice tuđih vrata.

Na sličan su način ljudi od davnina htjela nekako “ući” u unutarbožanski život svojih božanstava. Pa su se onda rađale najmaštovitije priče o rađanju i smrti bogova, čega je puna ne samo grčko-rimska, nego i mitologija svih poznatih naroda.

Židovi, nasuprot tomu, uporno su ispovijedali vjeru u jednoga Boga i nisu htjeli niti pomišljati da bi Bog imao neke ljudske osobine ili obličje nalik čovjeku. Bog je zapravo Onaj Koji Jest i ljudi po sebi nisu mogli o tome ništa nazrijeti.

Bog se objavljuje

Osnovna oznaka židovske vjere jest duboka svijest da je njima Bog govorio preko proroka, tj. da im se objavio. Bog se svome narodu javlja kao sugovornik. Upravo smo u prvom čitanju (Pnz 4, 32-34.39-40) čuli kako je u njima bila jaka baš ta svijest:

Ispitaj samo prijašnja vremena što su protekla prije tebe, sve otkad je Bog stvorio čovjeka na zemlji: je li ikad, s jednoga kraja nebesa do drugoga, bilo ovako veličanstvena događaja? Je li se što takvo čulo? Je li ikad koji narod čuo glas Boga gdje govori isred ognja kao što si ti čuo i na životu ostao?

Doista, to zvuči nevjerojatno. Vjekovima su ljudi pokušavali nekako doći do Boga, otkriti u sebi i u prirodi Božje zakone. Vjekovima su stvarali mitove o bogovima, o njihovu životu, o postanku svijeta, o utjecaju bogova na zemaljski život… Vjekovima su ljudi s velikim strahopoštovanjem, sa strahom i trepetom pristupali svetim mjestima, plašeći se da ne bi ozlovoljili hirovitu narav bogova…

 A sada, evo, Bog, onaj pravi i jedini, prigiba se svome narodu i progovara. Objavljuje mu svoje tajne, svoje naume, svoje zakone, ali iznad svega Bog objavljuje svoju dobrotu, svoju ljubav, svoje čovjekoljublje. Tako više ne mora čovjek uzaludno tražiti pristup Bogu i tražiti njegovu naklonost. Bog se prvi obraća i prigiblje čovjeku, Bog uzima inicijativu, Bog je onaj koji nas je prvi ljubio, kazat će kasnije Pismo. Taj je Božji narod stvarno bio izabran i posebno počašćen.

Bog je s nama

Bog se Izraelu objavljuje ne samo zato da bi oni, eto, spoznali pravoga Boga i znali kakav je

i što od njih očekuje. Bog se javlja kao Jahve, tj. kao onaj koji jest, odnosno, još bolje, kao onaj koji je nazočan, koji je s njima, koji će se kasnije nazvati i Emanuel – S Nama Bog. Štoviše, Bog se za njih zauzima, što se najviše pokazalo u veličanstvenim djelima kad ih je ono izveo iz Egipta. Zato današnje čitanje nastavlja:

 Ili, pokuša li koji bog da ode i uzme sebi jedan narod ispred drugog naroda kušnjama, znakovima, čudesima i ratom, jakom rukom i ispruženom mišicom, uza silne strahote, kao što je sve to, na vaše oči, učinio za vas Jahve, Bog vaš, u Egiptu?

Bog onda od svoga naroda očekuje i uzdarje. Bog je prvi pružio ruku, zato očekuje da mu narod uzvrati poštovanjem i ljubavlju – na svoje vlastito spasenje:

Danas, dakle, spoznaj i zasadi u svoje srce: Gospodin je Bog gore na nebu i ovdje na zemlji – drugoga nema. Drži njegove zakone i njegove zapovijedi koje ti dajem danas da dobro bude tebi i tvojoj djeci poslije tebe; da dugo poživiš na zemlji koju ti Gospodin, Bog tvoj, daje zauvijek.

Trojstveni Bog u našem životu

Mi smo baštinici Objave i obećanja koje je Bog nekoć dao Izabranom narodu. Štoviše, mi smo dionici i baštinici spasiteljskog djela utjelovljenoga Sina Božjega, Isusa Krista. U njegovu nam je Duhu objavljena sva istina, njegovim smo Duhom posvećeni, a po prosvjetljenju istoga Duha ušli smo u tajnu unutarbožanskoga života. Zato možemo ispovijedati Boga jednoga i trojstvenoga.

Međutim, sama Tajna po sebi ne bi bila važna kada bi tek zadovoljavala našu znatiželju… Nije nam Gospodin Isus objavio tajnu Presvetog Trojstva da bismo se mogli hvastati svojim znanjem. Bog nam se u Kristu objavljuje kao Otac, Sin i Duh Sveti da bismo bolje razumjeli tajnu vlastitog spasenja, ali prvenstveno zato da bismo svojim životom zahvaljivali Bogu Ocu koji nas je stvorio, Bogu Sinu koji nas je otkupio i Bogu Duhu Svetome koji nas je posvetio i uveo u unutarbožansku obitelj.

 Bog nas po Kristu uvodi u svoju obitelj, zato nam i povjerava svoje tajne. Kad jedan bračni par posvoji dijete onda ga uvode u svoju obitelj, obasiplju ga ljubavlju i polagano uvode i u tajne svoje obitelji: ta on je sada ravnopravni član te obitelji. Slično i Bog: on nas je uzeo za svoje, za članove svoje obitelji i zato nam u ljubavi povjerava i svoje tajne. Što više ulazimo u tajnu Božjeg života, to više Bogu zahvaljujemo, to mu više želimo uzvratiti ljubavlju.

Današnja nam svetkovina poručuje da smo Božji, da Bogu pripadamo, da od Boga dolazimo i u njegovu božansku obitelj ulazimo. Zato mu danas želimo zahvaliti. I molimo ga da čitav naš život bude njemu na hvalu i slavu.

 

Zvonko Pažin, profesor Liturgike na KBF-u u Đakovu

Uz dozvolu autora preuzeto s portala www.vjeraidjela.com

 

 

MISNE NAKANE 30.05.2021. DO  06.06.2021

 

 

Ženidbeni navještaj: FILIP MOHENSKI i MATEA PETROŠIĆ

                                       VLADIMIR SARKOTIĆ i KATARINA COLARIĆ

                                       IVAN DEŽIĆ i ANDREA JELAČIĆ

                             

Kršteni  29.05.2021. MAXIMILIAN DOROTIĆ i KARLO KNAJTER

               30.05.2021.  IVOR JANKOVIĆ

 

svi. 23

Župne obavijesti 23. svibnja 2021. – PEDESETNICA, DUHOVI

Sveci i imendani sljedećeg tjedna: u ponedjeljak je Blažena Djevica Marija Majka Crkve; u utorak je sveti Beda Časni; u srijedu sveti Filip Neri, prezbiter; u četvrtak je sveti Augustin Kenterberijski, biskup; u subotu je Bogoslužje kvatri.

Sutra započinje ljetni kvatreni tjedan u kojem su vjernici pozvani na intenzivniju molitvu i djela pokore i ljubavi. Tjedan je posvećen molitvi za posvetu ljudskoga rada i za urod zemlje. Kvatreni tjedan završava bogoslužjem kvatri u subotu, 29. svibnja.

Od sutra se u župnom uredu mogu preuzeti slike od ovogodišnje krizme.

U utorak će u 20 sati početi jednosatno klanjanje koje animiraju mladi.

  • Sljedeći se tjedan ispovijeda u utorak i petak od 18 sati.
  • Ministrantski sastanak će biti u subotu u 10 sati.
  • Svibanjske pobožnosti. Pozivamo vas u Marijinom mjesecu na molitvu svete krunice svaki dan u 18:30.
  • Sljedeće nedjelje skupljamo priloge za naš župni Karitas.
  • Hod za život. U subotu, svibnja 2021. godine, u Zagrebu će se održati javna manifestacija ,,Hod za život”. Taj Hod, kao plod građanske inicijative koja je okupila brojne laike iz raznih udruga i pokreta, nastoji promicati vrijednost otajstva ljudskoga života te njegova čuvanja od začeća do naravne smrti, s posebnom osjetljivošću za začetu i još nerođenu djecu, za majke, obitelji, starije i bolesne u hrvatskome društvu. Okupljanje je u Zagrebu, na Trgu Republike Hrvatske, pokraj zgrade Hrvatskoga narodnog kazališta, u 10 sati.
  • Za videonadzor je do sada uplaćeno 29600 kuna, a u prošlom tjednu 3150 kuna; nedostaje još 381,25 kuna. Za obitelj Ljubić smo u proteklom tjednu prikupili 300 kuna. Vjerujem da ćemo ovaj tjedan zatvoriti ovu financijsku konstrukciju. Ako bude viška sredstava, preusmjerit ćemo ih na župni Karitas.
  • Zahvaljujem svima koji su uplatili prilog za župu. Župa se financira isključivo od vaših priloga i ne dobiva ništa niti od države niti od nadbiskupije.

 

 

NEDJELJNO RAZMATRANJE

 

Neki dijelovi Svetoga pisma mogu nam izgledati nekako nestvarno. Evo, Bog se izravno obraća Abrahamu, Izaku i Jakovu, Bog razgovara s Mojsijem, s tolikim prorocima… Kao da su to bila nekakva posebna, sveta vremena. Kao da se Bog, odnosno Duh Božji izravno i očito upletao u život davnih biblijskih velikana. Tako, na primjer, nakon što je Samuel pomazao Davida za kralja, veli Prva knjiga o Samuelu, „Duh Gospodnji obuze Davida od onoga dana“ (1 Sam 16,13). Duh Gospodnji koji je obilato bio na Mojsiju, sišao je i na onih sedamdeset starješina (Br 11,24-29) ili na suca Gideona (Suci 6,34), čak i na poganina Bileama (Br 24,2). Oni su, kao i svi proroci, potaknuti Božjim Duhom govorili Božje riječi i izvodili čudesna djela.

Nadalje, u Novom zavjetu čitamo kako su nadahnuti Božjim Duhom pjevali hvalospjeve otac Ivana Krstitelja Zaharija (Lk 1,67) i onaj starac Šimun koji je imao posebnu milost da je mogao uzeti u naručje malenoga Isusa (Lk 2,26).

Duh Božji na Isusu i u apostolskoj Crkvi

Međutim, u punoj mjeri i na izuzetan način Duh Božji, Duh Sveti bio je na Isusu. Tako čitamo u Lukinu evanđelju kako je na Isusa sišao „Duh Sveti u tjelesnom obličju, poput goluba“ (Lk 3,22). Sâm Isus na sebe primjenjuje prorokove riječi „Duh Gospodnji na meni je, jer me pomaza“ (Lk 4,16-21). Kasnije, u prvoj Crkvi sve počinje s Duhom Svetim i sve se događa silom i snagom Duha Svetoga.

Čuli smo danas kakva je silna i čudesna snaga i sila Duha Svetoga. Apostoli su u strahu od Židova bili zatvorili vrata onog mjesta gdje su boravili. Međutim, kad je na njih sišao Duh Sveti u liku plamenih jezika, odjednom su bili ispunjeni posebnom Božjom mudrošću, Božjom silom i hrabrošću, tako da su izišli napolje i pred onim velikim mnoštvom smjelo naviještali evanđelje.

A djelovanje Duha Svetoga i kasnije se uvelike očitovalo u životu apostolske Crkve. Duh Sveti je po polaganju ruku apostola silazio na vjernike (Dj 19,6). Kada su donosili neke važne odluke apostoli su ustvrdili: „Zaključismo Duh Sveti i mi“ (Dj 15,28). Međutim, mogli bismo se upitati zar je stvarno Božji Duh djelovao samo u nekim posebnim vremenima i u nekim posebnim Božjim službenicima, kao što su to bili apostoli i proroci?

Duh Božji u Crkvi

Evo danas u drugom čitanju u Poslanici Galaćanima (5,16-25) govori kako istinske vjernike vodi Božji Duh, koji se onda očituje svojim plodovima u životu pravoga kršćanina. Veli: „Plod je pak Duha: ljubav, radost, mir, velikodušnost, uslužnost, dobrota, vjernost, blagost, uzdržljivost.“ Duh Sveti boravi u Crkvi, on je Duh životvorni Crkve Kristove, sve se u Crkvi događa njegovom silom i pod njegovim vodstvom. Tako će Pavao reći da mi ne možemo izreći ni najkraću molitvu, kao na primjer „Gospodin Isus“, a da to ne bude silom Duha Svetoga (Rim 12,3).

Kao u prvim vremenima, kao i u apostolskoj Crkvi Duh Sveti, Duh Božji, Duh Branitelj kojega Krist od Oca šalje (usp. Iv 16,13-15) živ je i djelatan i danas u svojoj Crkvi, „jer Bog Duha ne daje na mjeru“ (Iv 3,34).

Što hoćemo reći? Po krštenju i po drugim sakramentima primili smo i primamo Duha Svetoga. Bog je onaj koji po svome Duhu u nama čini i htjeti i djelovati (Fil 2,13). Duh koji je poticao Isusa da naviješta Kraljevstvo Božje i da čini čudesa, Duh Sveti koji je snažno djelovao po apostolima, Duh Sveti koji i danas vodi Crkvu Kristovu, djeluje u svakome od nas – ta mi smo Crkva! Zato nije dobro opravdavati se da smo slabi ljudi, da su kušnje ovoga svijeta silno jake, da nas napasti mogu lako poljuljati. Ta u nama je Duh Božji, Duh Isusa Krista! Ono čudo prvih Duhova, kada su se apostoli ispunili Duhom Svetim, da su hrabro i smjelo naviještali Krista i to tako da su ih mogli razumjeti ljudi različitih jezika, to čudo, ta sila Duha Svetoga snažno djeluje i danas.

Zar ne da i danas, unatoč nevoljama i zamamnostima ovoga svijeta, toliki kršćani ustrajavaju u dobru, toliki vjernici praštaju svojim neprijateljima, čine dobro svakom čovjeku bez razlike, toliki vjernici – sve u nevolji velikoj – vjerno vrše Božje zapovijedi.

Potrebno je povjerovati da je Bog po svome Duhu jači od svakoga zla, od svake kušnje, pa i od zemaljske smrti. Potrebno je odvažiti se živjeti po nadahnućima Duha Svetoga. Tako ćemo – poput apostola – biti kvasac ovoga svijeta, širitelji radosne vijesti, tako ćemo svoj život ispuniti mirom, radošću i ljubavlju. Za ono malo našega iskrenoga nastojanja, Duh će u nama izvesti obilne plodove: ljubav, radost, mir, velikodušnost, uslužnost, dobrotu, vjernost, blagost, uzdržljivost. 

Dao Gospodin da ovi plodovi budu na radost nama, našoj obitelji, našem narodu i cijeloj Kristovoj Crkvi po cijelome svijetu. Amen.

 

Zvonko Pažin, profesor Liturgike na KBF-u u Đakovu

Uz dozvolu autora preuzeto s portala www.vjeraidjela.com

 

MISNE NAKANE 23.05.2021. DO  30.05.2021

 

 

Ženidbeni navještaj: FILIP MOHENSKI i MATEA PETROŠIĆ

                                       VLADIMIR SARKOTIĆ i KATARINA COLARIĆ

                             

Kršten 22. 05. 2021. MIHAEL NENADIĆ

 

svi. 16

Župne obavijesti 16. svibnja 2021. – SEDMA VAZMENA NEDJELJA

Sveci i imendani sljedećeg tjedna: u utorak je sveti Ivan I., papa i mučenik; u četvrtak je sveti Bernardin Sijenski, prezbiter; u subotu je sveta Rita iz Cascie, redovnica.

Ispovijed za prvopričesnike: u utorak od 17:30 – A i D razred, od 17:50 – C i E razred. U srijedu u 18 sati – B razred. Ostale obavijesti o prvoj pričesti u listiću.

Redovna župna ispovijed će biti samo u petak od 18 sati.

U nedjelju će, zajedno s prvopričesnicima, biti podijeljen sakrament inicijacije jednom katekumenu te sakrament svete Potvrde onim krizmanicima koji zbog (samo)izolacije nisu primili sakramente u ranijim terminima.

  • Svibanjske pobožnosti. Pozivamo vas u Marijinom mjesecu na molitvu svete krunice svaki dan u 18:30.
  • Za videonadzor je do sada uplaćeno 26450 kuna, a u prošlom tjednu 1180 kuna; nedostaje još 3531,25 kuna. Za obitelj Ljubić smo u proteklom tjednu prikupili 250 kuna.
  • Zahvaljujem svima koji su uplatili prilog za župu. Župa se financira isključivo od vaših priloga i ne dobiva ništa niti od države niti od nadbiskupije.

 

NEDJELJNO EVANĐELJE: 17, 11b-19

 

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Isus podiže oči k nebu i pomoli se:

»Oče sveti, sačuvaj ih u svom imenu koje si mi dao: da budu jedno kao i mi. Dok sam ja bio s njima, ja sam ih čuvao u tvom imenu, njih koje si mi dao; i štitio ih, te nijedan od njih ne propade osim sina propasti, da se Pismo ispuni. A sada k tebi idem i ovo govorim u svijetu da imaju puninu moje radosti u sebi. Ja sam im predao tvoju riječ, a svijet ih zamrzi jer nisu od svijeta kao što ni ja nisam od svijeta.

Ne molim te da ih uzmeš sa svijeta, nego da ih očuvaš od Zloga. Oni nisu od svijeta kao što ni ja nisam od svijeta. Posveti ih u istini: tvoja je riječ istina. Kao što ti mene posla u svijet, tako i ja poslah njih u svijet. I za njih posvećujem samog sebe da i oni budu posvećeni u istini.«

Riječ Gospodnja.

 

NEDJELJNO RAZMATRANJE

 

Suvremeni šport ima ponekad svojih „tragičara“. Evo, na primjer, u ponekoj trci na 100 ili 200 metara u prvi mah se ne zna pobjednik. Izvještači tumače gledateljima kako će odlučiti tzv. „foto finiš“. I onda rezultat: jedan je natjecatelj pobijedio za dvije stotinke sekunde. Kad to gledamo sa strane možemo samo zamisliti kako li je onome što je za dvije stotinke sekunde izgubio prvo mjesto. Koliko treninga, koliko odricanja, koliko nadanja, koliko dobrih želja njegovih najbližih… Nikakvo čudo da tako neki športaš doista brizne u plač. I već nakon nekoliko mjeseci jedva će netko i znati u kakvim je okolnostima taj gubitnik ostao na drugom mjestu. Svijet pamti pobjednike.

Opisuju li Djela apostolska danas sličnu „tragediju“. Apostoli su prema Gospodnjoj riječi htjeli među Jedanaestoricu uvrstiti jednog učenika namjesto otpaloga Jude, tako da se ponovo namiri broj od dvanaest apostola: „I postave dvojicu: Josipa koji se zvao Barsaba, a prozvao se i Just, i Matiju. Onda se pomoliše: „Ti, Gospodine, poznavaoče svih srdaca, pokaži kojega si od ove dvojice izabrao da primi mjesto ove apostolske službe kojoj se iznevjeri Juda, da ode na svoje mjesto.“ Onda im baciše kocke, i kocka pade na Matiju; tako bi pribrojen k jedanaestorici apostola.

U Dvanaestoricu se mogao uključiti učenik koji je cijelo vrijeme bio s Isusom i prije i poslije njegova uskrsnuća. Vrlo je vjerojatno da je taj uvjet ispunjavalo više učenika. No apostoli su u uži izbor postavili dvojicu. To onda znači da su po njihovu sudu obojica mogli zauzeti Judino mjesto u apostolskom zboru. Onda su se pomolili Bogu da on odluči. I kocka pade na Matiju. Toliko današnji odlomak.

O onom drugom kandidatu se kasnije ništa ne govori. Doista, kako li je bilo Josipu Barsabi zvanom Just? Po našem današnjem shvaćanju on se trebao osjećati kao onaj „tragičar“ na nekoj važnoj utrci. Rekao bih da bismo ovdje trebali naglasiti dvoje. Kao prvo, valja uočiti da je Duh Božji odabrao Matiju. To je Božji poziv kojemu ne treba prigovarati. Bog poznaje srca i ne treba nikome polagati račune. Tko bi npr. mogao prigovoriti Isusu što za apostolskog prvaka nije izabrao vjernog Ivana, nego upravo kolebljiva Petra? Božji su pozivi za nas na zemlji uvijek tajna, kao što je tajna i naše izabranje. Govorimo o otajstvu spasenja i o čudesnom Božjem naumu za svakog od nas.

Drugo, na što valja obratiti pozornost jest činjenica da su „različiti dari, a isti Duh“ (1 Kor 12,4). Svaki se dar daje za izgrađivanje zajednice. A nitko nije bez Božjeg dara.

Tako ni Matija nije izabran u tu službu radi nekog vlastitog isticanja, nego da bude poslužitelj. Prema tome, ako čovjeku „izmakne“ neka služba, to jednostavno znači da je Bog za njega odredio nešto drugo. Svojatati neki Božji dar znači protiviti se Bogu i uz to biti cijeli život nesretan, jer čovjek nije tamo gdje ga Bog hoće. Naprotiv, prihvatiti iz Božje ruke mjesto i poslanje znači imati duboki mir i na najskladniji način raditi na izgradnji Tijela Kristova. To će koji puta značiti prihvatiti i nesigurnost života, i tjeskobe i bolesti i oskudicu. No u svemu tome čovjek ima mir, jer je tamo gdje ga Bog hoće.

Tako se ne moramo brinuti za onoga Josipa koji nije bio izabran. Bog mu je zacijelo dao neku drugu službu i zacijelo je na svom mjestu bio bogat plodovima. O tome knjige ne pišu. Ali Bog znade. Svijet pamti pobjednike. Stvarno, zna li netko gdje li se djenuo Josip zvani Just? Zacijelo u Božjem kraljevstvu smješka se našim pitanjima.

 

Zvonko Pažin, profesor Liturgike na KBF-u u Đakovu

Uz dozvolu autora preuzeto s portala www.vjeraidjela.com

 

RASPORED ZA PRVOPRIČESNIKE

 



MISNE NAKANE 16.05.2021. DO  23.05.2021

 

 

Ženidbeni navještaj: FILIP MOHENSKI i MATEA PETROŠIĆ

 

svi. 09

Župne obavijesti 09. svibnja 2021. – ŠESTA VAZMENA NEDJELJA

Sveci i imendani sljedećeg tjedna: u ponedjeljak je blaženi Ivan Merz; u srijedu je sveti Leopold Bogdan Mandić; u petak je sveti Matija, apostol – blagdan; u subotu je blaženi Jakov Zadranin.

Sljedeći se tjedan ispovijeda u utorak i srijedu od 18 do 19 sati.

U četvrtak je svetkovina Uzašašća Gospodnjeg. Proslavit ćemo je svetom misom u 19 sati.

U subotu je u našoj župi svetkovina Blažene Djevice Marije Kraljice apostola – župni god. Proslavit ćemo je svetom misom u 11 sati. Tog dana nema večernje svete mise.

  • Svibanjske pobožnosti. Pozivamo vas u Marijinom mjesecu na molitvu svete krunice svaki dan u 18:30.
  • Za videonadzor je do sada uplaćeno 25270 kuna, a u prošlom tjednu 4430 kuna; nedostaje još 4711,25 kuna. Za obitelj Ljubić smo u proteklom tjednu prikupili 550 kuna.
  • Zahvaljujem svima koji su uplatili prilog za župu. Župa se financira isključivo od vaših priloga i ne dobiva ništa niti od države niti od nadbiskupije.

 

NEDJELJNO EVANĐELJE: Iv 15,9-17

 

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:

»Kao što je Otac ljubio mene, tako sam i ja ljubio vas; ostanite u mojoj ljubavi. Budete li čuvali moje zapovijedi, ostat ćete u mojoj ljubavi; kao što sam i ja čuvao zapovijedi Oca svoga te ostajem u ljubavi njegovoj. To sam vam govorio da moja radost bude u vama i da vaša radost bude potpuna.

Ovo je moja zapovijed: ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio! Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje. Vi ste prijatelji moji ako činite što vam zapovijedam. Više vas ne zovem slugama jer sluga ne zna što radi njegov gospodar; vas sam nazvao prijateljima jer vam priopćih sve što sam čuo od Oca svoga. Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas i postavih vas da idete i rod donosite i rod vaš da ostane te vam Otac dadne što ga god zaištete u moje ime. Ovo vam zapovijedam: da ljubite jedni druge.«

Riječ Gospodnja.

 

NEDJELJNO RAZMATRANJE

 

U svakom jeziku, tijekom vremena, neke riječi nestaju, neke nastaju, a neke mijenjaju značenje. Danas kao da imamo poteškoća da bismo razumjeli što znači riječ „ljubav“. Što god ta riječ danas značila ili mogla značiti u običnom govoru, htjeli bismo razumjeti što nam upravo o ljubavi govori današnja Božja riječ.

Do koje mjere čovjek poznaje svijet i svemir? Koliko čovjek može poznavati samoga sebe? Koliko smo mi ljudi uopće spoznali i razumjeli što je život ovdje na zemlji? A što reći o onom duhovnom, pogotovo što reći o Bogu? Ne razumijemo točno kako biljke stvaraju šećer pomoću sunčeve svjetlosti, ne razumijemo tolike tajne života i svemira, pa kako bismo mogli razumjeti Boga, od kojega sve to proizlazi. Pa ipak, ljudi su se tijekom povijesti ohrabrivali i govorili da je Bog vrhovni Gospodar, da je Vladar svega, da je svemoćan, da je, kako reče jedan filozof, Prvi Nepokrenuti Pokretač, da je Čisti Razum… Židovi s velikim strahopoštovanjem pristupaju Bogu, tako da njegovo ime, ono kojim se objavio Mojsiju, nikada ne izgovaraju, da to ne bi slučajno bilo uzalud i da ne bi tako prekršili drugu zapovijed koja veli: Ne izusti uzalud imena Gospodina Boga svojega.

A evo, danas, kao da smo čuli vrhunac Božje objave o njemu samome. Veli Ivan apostol u današnjoj poslanici (1Iv 4, 7-10): “Svaki koji ljubi, od Boga je rođen i poznaje Boga. Tko ne ljubi, ne upozna Boga, jer Bog je ljubav.” Evo to. Bog je ljubav. Naravno, Bog je savršeno Biće, Bog je svemoćan, Bog je vječan, od njega i po njemu je sve. Međutim, po apostolu Ivanu Bog nam objavljuje tajnu svoga bića: Bog je ljubav. Bog je dobrota. Mudro i s ljubavlju stvorio je ovaj svijet, čovjeka je stvorio jer ga je volio. I onda, sasvim jasno, Ivan opisuje kakva je Božja ljubav prema nama: “U ovome se očitova Božja ljubav u nama: Bog Sina svoga jedinorođenoga posla u svijet da živimo po njemu. U ovome je ljubav: ne da smo mi ljubili Boga, nego – on je ljubio nas i poslao Sina svoga kao pomirnicu za grijehe naše.”

Zbog svoje ranjene ljudske naravi, mi ovo ne možemo dobro razumjeti. Zašto bi, naime, Bog koji sve ima i ni u čem ne oskudijeva, koji je jedini Gospodar svega, zašto bi Bog svoga jedinorođenoga Sina predao za nas ljude, za nas koji smo i nevrijedni i nezahvalni? To je ljubav. Nerazumljiva i izvan svake ljudske logike. To može razumjeti samo onaj koji voli. Ljubav je po sebi uvijek bez interesa i besplatna. Evo: roditelj koji se do krajnosti žrtvuje za svoje dijete, koji mu daje i sebe i svoje srce i to posve bez interesa, besplatno i dragovoljno, taj roditelj može razumjeti što je ljubav. Ona je uvijek nesebična, bez interesa.

Naš Bog, Bog Isusa Krista jest takav. On je ljubav. Zato s punim pouzdanjem, s nježnošću, s ushitom i velikim poštovanjem pristupamo njegovom uzvišenu prijestolju.

A gdje se djenulo strahopoštovanje i što onda u tome smislu znači onaj dar Duha Svetoga koji nazivamo strahom Božjim? Strahuje onaj koji se boji, boji za svoj život, koji se boji kazne i odmazde. Mi kršćani itekako osjećamo strahopoštovanje. Kako? Jednostavno: ako smo svjesni Božje ljubavi, ako smo svjesni što je Bog za nas – po svome Sinu – učinio i što neprestano čini, užasava nas pomisao da bismo takvoga Boga uvrijedili.

Zar nismo u životu već imali takav osjećaj: netko nas je osobito zadužio, netko nam je pokazao osobitu ljubav, npr. djed ili baka. Kako da tim ljudima učinimo nešto ružno. Ne zbog straha od kazne, nego jednostavno iz velikog poštovanja i zahvalnosti. U ovoj istoj poslanici apostol Ivan to lijepo tumači: “Straha u ljubavi nema, nego savršena ljubav izgoni strah; jer strah je muka i tko se boji, nije savršen u ljubavi. Mi ljubimo jer on nas prije uzljubi” (1Iv 4,18-19).

Za nas je kršćane onda ljubav mjerilo svih stvari. Nakon što nam Ivan govori o silnoj veličini Božje ljubavi po kojoj Bog svoga Sina za nas predaje, jasno je koji je naš put. Naime, od Boga dolazimo, Bog, koji je ljubav stvorio nas je na svoju sliku, iz ljubavi prema nama Sin se Božji za nas predao i on nas poziva u zajedništvo svoga božanskog života. Prema tome, ako od Boga dolazimo i Bogu idemo, onda temeljni zakon našega života treba biti upravo ljubav. Ne mislimo valjda da ćemo u vječnosti živjeti s Bogom, a da u našem srcu ostane sebičnost, zavist, nemilosrđe, osvetoljubivost?

Zato nam danas veli Isus u evanđelju (Iv 15, 9-17): “Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio! Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje.” Evo kakva treba biti naša ljubav: kao Isusova. On je sebe za nas predao, za nas grešnike, baš kao što veli Pavao: “Bog pokaza ljubav svoju prema nama ovako: dok još bijasmo grešnici, Krist za nas umrije” (Rim 5,8). Prema tome, i mi smo pozvani iskazivati ljubav svojim bližnjima ne zato što bi oni nas zadužili, čak i ne zato što bismo to bili dužni. Ljubavi ne treba razloga. Ljubav ljubi. Nesebično, bezuvjetno. “Jer ljubav je Božja razlivena u srcima našim po Duhu Svetom koji nam je dan!” (Rim 5,5), veli Pavao.

Kad god pomislimo da nam je teško učiniti neko dobro, oprostiti, učiniti uslugu, ukratko, iskazati nesebičnu ljubav, sjetimo se što je Krist za nas učinio i što još uvijek čini. Nikada mi ne možemo svojim bližnjima iskazati više ljubavi, nego što je Bog po svome Sinu iskazao svoje ljubavi prema nama. A kada čovjek čini dobro, misli dobro, govori dobro, sve se to i na njega samoga vraća kao blagoslov. A na to smo pozvani. To je izvor duboke i trajne radosti i u nama i oko nas. Neka tako i bude. Amen.

 

Zvonko Pažin, profesor Liturgike na KBF-u u Đakovu

Uz dozvolu autora preuzeto s portala www.vjeraidjela.com

 

MISNE NAKANE 09.05.2021. DO  16.05.2021

 



svi. 02

Župne obavijesti 02. svibnja 2021. – PETA VAZMENA NEDJELJA

Sveci i imendani sljedećeg tjedna: u ponedjeljak su sveti Filip i Jakov, apostoli; u utorak je sveti Florijan, mučenik i suzaštitnik Zagrebačke nadbiskupije; u petak je sveti Dujam, solinski biskup i mučenik.

Svibanjske pobožnosti. Pozivamo vas u Marijinom mjesecu na molitvu svete krunice svaki dan u 18:30.

Tečaj priprave za brak održava se od 3. do 7. svibnja s početkom u 20 sati.

Ministrantski sastanak će biti u subotu u 10 sati.

  • Vjerska grupa u vrtiću Vrtuljak. Pozivamo roditelje da prijave svoju djecu za vjersku grupu u vrtiću kako bi se time uz već postojeću grupu mogla osnovati i druga. Sve vezano uz upise potražite na internetskoj stranici vrtića.
  • Prva sveta pričest trebala bi se održati 22. svibnja u 10 sati (A, B i D razred) i 23. svibnja u 11:30 (C i E razred).
  • Za videonadzor je do sada uplaćeno 20840 kuna, a u prošlom tjednu 2430 kuna; nedostaje još 9141,25 kuna. Za obitelj Ljubić smo u proteklom tjednu prikupili 100 kuna.
  • Sljedeći se tjedan ispovijeda u utorak i petak od 18 do 19 sati.
  • U četvrtak će nakon večernje svete mise biti euharistijsko klanjanje.
  • Zahvaljujem svima koji su uplatili prilog za župu. Župa se financira isključivo od vaših priloga i ne dobiva ništa niti od države niti od nadbiskupije.

 

NEDJELJNO EVANĐELJE: Iv 15,1-8

 

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:

»Ja sam istinski trs, a Otac moj – vinogradar. Svaku lozu na meni koja ne donosi roda on siječe, a svaku koja rod donosi čisti da više roda donese. Vi ste već očišćeni po riječi koju sam vam zborio. Ostanite u meni i ja u vama. Kao što loza ne može donijeti roda sama od sebe, ako ne ostane na trsu, tako ni vi ako ne ostanete u meni.

Ja sam trs, vi loze. Tko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda. Uistinu, bez mene ne možete učiniti ništa. Ako tko ne ostane u meni, izbace ga kao lozu i usahne. Takve onda skupe i bace u oganj te gore. Ako ostanete u meni i riječi moje ako ostanu u vama, što god hoćete, ištite i bit će vam. Ovim se proslavlja Otac moj: da donosite mnogo roda i da budete moji učenici.«

Riječ Gospodnja.

 

NEDJELJNO RAZMATRANJE

 

Za dobru građevinu nužni su čvrsti temelji. Za uspjeh u studiju, nužni su dobri temelji iz srednje škole. Za zdravo stablo važno je korijenje. Za pravog Božjeg čovjeka važna je ukorijenjenost u Bogu. Tako Isus danas uzima jednostavnu sliku da bi nam pokazao kakav je živ i životvoran odnos između njega i njegovih vjernika, to jest Crkve.

Ja sam trs, vi loze

Čuli smo (Iv 15, 1-8) govor o trsu i lozi (u Slavoniji bismo radije rekli o čokotu i lozi). Znamo vjerojatno da vinova loza pušta duboko korijenje. Tako se kroz nekoliko godina stvori čvrst trs iz kojega izbijaju mladice – loze. Naravno odsječena loza, odnosno ona koja nije na trsu, nužno umire. Isus, dakle, za sebe veli da je trs koji nama, lozama, daje životvornu snagu. Pri tome valja zapaziti da su trs i loza jedno biće, jedno tijelo. Pavao će kasnije uzeti sličnu sliku govoreći da su vjernici tj. Crkva jedno tijelo, kojemu je glava Krist. Mi zapravo ne možemo do kraja pojmiti koliko je to čudesno i veličanstveno: mi smo s Kristom jedno tijelo, jedno biće, dionici Kristove božanske naravi.

Mi ovdje na zemlji nikada nećemo moći do kraja pojmiti koliko je – u Kristu – veliko naše dostojanstvo. U svojim su molitvama veliki i sveti ljudi godinama zahvaljivali Bogu na tom silnom bogatstvu. Upravo tako: što je čovjek bliže Bogu, tim više u radosti srca zahvaljuje Bogu za taj silni dar. Evo radosne poruke za nas! Božja smo djeca, braća i sestre Kristovi, dionici nebeskih dobara i zato u jednostavnosti srca uvijek možemo klicati Aleluja – slavimo Boga! Zato nas životne muke i nedaće nikada ne mogu do kraja obeshrabriti: od Boga dolazimo i Bogu idemo.

Tko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda

Isus nas dalje poučava govoreći: Kao što loza ne može donijeti roda sama od sebe, ako ne ostane na trsu, tako ni vi ako ne ostanete u meni (…) Uistinu, bez mene ne možete učiniti ništa. Znamo što su činili i što još uvijek čine pobožni ljudi: kad kreću na put, kad započnu bilo kakav posao, prekriže se i kažu: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. U Bogu i po Bogu želimo sve činiti. Naravno, važan je i čovjekov trud i nastojanje, potreban je naš mar i naše zalaganje, ali je Bog jedini koji daje smisao i snagu našem djelovanju. Bilo bi ludo i preuzetno (kako govore stari duhovni pisci) kad bi se čovjek u svojim ovozemnim ili duhovnim nakanama pouzdavao samo u svoju snagu. Zato nije tek prazna riječ kada za svaku svoju nakanu pobožno kažemo: Ako Bog da.

Tako Pavao veli: Živim, ali ne više ja, nego živi u meni Krist (Gal 2,20). Tu se otkriva još jedan divni vidik naše vjere: Božji smo suradnici. U nama i po nama Bog želi činiti velika djela, baš kao što se npr. proslavio propovijedanjem Petra i Pavla te svetim životom tolikih velikih ljudi u Crkvi. Zato smo i mi puni pouzdanja i radosti, Bog po svakom pojedinom od nas hoće i može ostvarivati kraljevstvo nebesko.

Što god hoćete, ištite i bit će vam

Na koncu nam Isus daje pomalo zbunjujuće obećanje. Veli: Ako ostanete u meni i riječi moje ostanu u vama, što god hoćete ištite i bit će vam. I na drugim mjestima u evanđeljima Isus govori kako Bog uvijek uslišava naše molitve. Ovdje, međutim, možemo to bolje razumjeti. Isus veli: Ako ostanete u meni. To je uvjet. Evo primjera: ako mlad čovjek živi u skladu i ljubavi sa svojim roditeljima, neće od njih ni tražiti neki dar koji mu roditelji jednostavno ne mogu priuštiti. Nije ovo lako prebaciti na odnos Boga i čovjeka. Ta Bogu je sve moguće! Radi se jednostavno o sljedećem: duhovan čovjek ima razmišljanje na duhovan način odnosno, kako bi se danas reklo, ima duhovne prioritete, pa onda ne moli toliko za zdravlje i uspjeh u poslu, nego mnogo više za oproštenje grijeha, za mir duše, za strpljivost u nevoljama, za snagu da može oprostiti…

Tako će Pavao reći: Štoviše, čak sve gubitkom smatram zbog onoga najizvrsnijeg, zbog spoznanja Isusa Krista, Gospodina mojega, radi kojega sve izgubih i otpadom smatram: da Krista steknem i u njemu se nađem (Fil 3,8-9). U onome što je bitno, sigurno ćemo biti uslišani, kad god Gospodina s vjerom zazovemo: Bog nam daje oproštenje grijeha, dioništvo u nebeskom životu, daje nam da već na zemlji oćutimo mir i radost njegova kraljevstva, da bismo ga mogli u vječnosti u potpunosti uživati. Ako se i dogodi da u ovozemnom životu imamo nevolja i križeva, duboko u svom srcu mi smo mirni, čak i radosni: sjedinjeni smo s Kristovim patnjama, da bismo bili i dionicima njegovih patnja.

Zbog svega toga ispunjeni smo radošću i nadom: životno smo s Kristom povezani kao trs s lozom; našim venama već kola nebeski život, a život s Bogom naša je budućnost. To je radosna poruka Kristovog uskrsnuća i našeg uzdignuća.

 

Zvonko Pažin, profesor Liturgike na KBF-u u Đakovu

Uz dozvolu autora preuzeto s portala www.vjeraidjela.com

 

MISNE NAKANE 02.05.2021. DO  09.05.2021

 

 

Krštena 02.05.2021.:  MARIJA TEPEŠ