tra. 25

Župne obavijesti 25. travnja 2021. – ČETVRTA VAZMENA NEDJELJA

Sveci i imendani sljedećeg tjedna: u utorak je blažena Ozana Kotorska, djevica – spomendan; u srijedu je sveti Petar Chanel, prezbiter i mučenik; u četvrtak sveta Katarina Sijenska, djevica i crkvena naučiteljica – blagdan; u subotu je sveti Josip Radnik.

Prošle smo nedjelje za naš župni Karitas prikupili 9340,50. Hvala vam!

U utorak će u 20 sati početi jednosatno klanjanje koje će animirati mladi. Moli se za svećenička i redovnička zvanja.

Ispovijed za krizmanike će biti u utorak (A i B razred) i srijedu (C, D i E razred) u 9:30. Kumovi su također obavezni ispovjediti se kako bi mogli pristupiti svetoj pričesti, a mogu se ispovjediti i u svojim župama.

  • Probe za krizmu: E razred u četvrtak u 9:30, A i B razred u četvrtak u 20:30, C i D u petak u 20:30.
  • Proba ministranata bit će u srijedu u 19:30; priprema za svetu krizmu u subotu, 1. svibnja.
  • Do sada smo za videonadzor prikupili ukupno 18410 kuna, a prošlog tjedna 4660 kuna. Za obitelj Ljubić smo u proteklom tjednu skupili 1600 kuna. Hvala vam od srca!
  • Zahvaljujem svima koji su uplatili prilog za župu. Župa se financira isključivo od vaših priloga i ne dobiva ništa niti od države niti od nadbiskupije.
  • Najava tečaja priprave za brak. Održava se od 3. do 7. svibnja s početkom u 20 sati.

 

NEDJELJNO EVANĐELJE: Iv 10,11-18

 

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Reče Isus:

»Ja sam pastir dobri. Pastir dobri život svoj polaže za ovce. Najamnik – koji nije pastir i nije vlasnik ovaca – kad vidi vuka gdje dolazi, ostavlja ovce i bježi, a vuk ih grabi i razgoni: najamnik je i nije mu do ovaca. Ja sam pastir dobri i poznajem svoje i mene poznaju moje, kao što mene poznaje Otac i ja poznajem Oca i život svoj polažem za ovce. Imam i drugih ovaca, koje nisu iz ovog ovčinjaka. I njih treba da dovedem i glas će moj čuti i bit će jedno stado, jedan pastir. Zbog toga me i ljubi Otac što polažem život svoj da ga opet uzmem. Nitko mi ga ne oduzima, nego ja ga sam od sebe polažem. Vlast imam položiti ga, vlast imam opet uzeti ga. Tu zapovijed primih od Oca svoga.«

Riječ Gospodnja.

 

NEDJELJNO RAZMATRANJE

 

Dj 4, 8-12

Današnje prvo čitanje iz Djela apostolskih zapravo je nastavak onoga od prošle nedjelje. Ako moć Uskrslog Trpećeg Sluge istinski djeluje i ako je narod stavljen pred odluku, onda se ne radi više samo o pitanju osobne duhovnosti pojedinca nego se postavlja pitanje: tko će od sada nad izraelskim narodom imati duhovni autoritet, Isusovi svjedoci ili židovsko svećenstvo? Religiozna elita odlučuje progoniti apostole jer im otvoreno spočitavaju krivnju za Isusovu smrt, a time ujedno pokušavaju osporiti njihov utjecaj nad narodom. Dva puta bit će procesuirani. Ovo je prvi zahvat službenog židovskog vodstva u život Crkve u Djelima apostolskim i on nagoviješta sve češće konfrontacije. 

Saduceji su bili pripadnici aristokratske struje blisko povezane sa svećeničkom hijerarhijom. Luka će ih u procesu protiv sv. Pavla predstaviti kao sljedbu unutar židovstva koja smatra da nema uskrsnuća. Vjerojatno zato sada, u sazvanom Sanhedrinu kao vrhovnom sudištu, žestoko reagiraju na Petrovu propovijed o Isusovu uskrsnuću. No, zabranjujući apostolima da govore o Isusovu Imenu, službeni vjerski vođe zapravo protiv svoje volje priznaju Njegovu moć i utjecaj. Petar će i istražni proces iskoristiti da nastavi pružati svjedočanstvo o moći Uskrsloga kojim je ozdravljen hromi na hramskim vratima. Ovaj puta svoju argumentaciju u prilog Isusu temelji na psalamskoj slici o kamenu kojeg odbaciše graditelji.

U zaključku svog govora, Petar ide dalje nego u svim dosadašnjim istupima i donosi temeljnu soteriološku tvrdnju: nema uistinu pod nebom drugog imena dana ljudima po kojemu se možemo spasiti. Koliko god da Sanhedrin nije bio sklon djelovanju apostola, nisu mogli zanijekati snagu znaka koji se dogodio na hromome. Time autoritet apostola dobiva novi poticaj i sve više se učvršćuje.

1 Iv 3, 1-2

Prva Ivanova poslanica u odlomku drugog čitanja ističe kako je ljubav Božja tolika da ljude želi ne samo spasiti, nego im dati najveći mogući status – biti djeca Božja! Biti sin znači imati udjela u Očevu životu, nositi crte Njegova lika, uprisutnjivati Ga u ovom svijetu. Nije čudo što svijet ne prepoznaje ovaj skriveni identitet djece Božje – ni oni sâmi dok su ovoj egzistenciji ograničenih spoznaja ne mogu potpuno jasno razabrati Oca. Tek izišavši iz nje u Njegovu vječnost moći će bez ograničenja uživati lice Onoga čija svjetlost će ispunjati vječnost.

Iv 10, 11-18

Pastir dobri suprotstavljen je najamniku. Najamnik prividno radi isto što i pastir, ali samo u normalnim uvjetima i zbog plaće.

U slučaju opasnosti bježi i tada na vidjelo izlazi da se ovcama bavio ne zbog njih, nego zbog dnevnice. Pastir dobri vlasnik je ovaca, one su njegove i stalo mu je do njih u toj mjeri da ne štedi sebe da bi njih sačuvao. Njegova briga za ovce ne može se izmjeriti nego samo naznačiti: najveća žrtva koju je spreman podnijeti govori o najvećoj privrženosti. Među njima vlada duboka međusobna povezanost. Ovce poznaju pastirov glas.

Dižući govor sa razine prispodobe, Isus progovara o poznavanju između Njega i učenika. Kasnije će ova tema dobiti dodatni razvoj pa će u slici o trsu i lozama Isus govoriti o nerazdvojnoj povezanosti u kojoj dolazi do međusobnog dijeljenja istog života, pri čemu Isusov život prebiva u učeniku. Ovo je jedna od velikih tema Četvrtog Evanđelja. Učenikov odnos prema Isusu podrazumijeva posebnu povezanost i bliskost pri čemu je učenik onaj koji spoznaje. Spoznaja počiva na jednakosti biti: samo isto-bitni duboko spoznaju.

 To je ono što se događa između Oca i Sina a na istom temelju događa se i međusobno poznavanje pastira i stada: ja poznajem ovce svoje i ovce moje poznaju mene, kao što Otac poznaje mene i kao što ja poznajem Oca. Budući da je Božja bit ljubav, Ivan će reći: tko god ljubi, od Boga je rođen i poznaje Boga. To je rođen od vode i Duha… Zato se događa gotovo samo po sebi da svijet, ukoliko nije rođen od Boga, ne spoznaje Riječ, da on božansko čak ne može ni primiti, ni vidjeti, ni spoznati.

Imam i drugih ovaca koje nisu iz ovog ovčinjaka… Ovdje Isus iznenada proširuje perspektivu jer njegov pogled sada ide k onim ovcama koje nisu iz ovog ovčinjaka tj. iz ivanovske crkvene zajednice – ovdje se najvjerojatnije misli na pogane. Neki smatraju kako Isusova želja da budu jedno stado i jedan pastir ukazuje da su u vrijeme pisanja ovog Evanđelja podjele među Isusovim sljedbenicima bile veliki problem. Ako nisu bile onda, danas svakako jesu i stoga svaki kršćanin mora na srce staviti ove Isusove riječi. Zbog toga me i ljubi Otac što polažem život svoj… U svojoj ljubavi, Otac je neprestano uz Sina koji se, kao dobri pastir, sprema položiti život za svoje ovce.

Očevo prisustvo uz Sina izraz je njegove ljubavi kojom je sve predao u njegovu ruku. Stoga Sin kao, Dobri pastir, ne samo da će sve učiniti za svoje ovce da ih spasi, nego ima vlast, moć uzeti život nakon što ga bude položio. Zbog ove moći, On je pastir koji može svojim ovcama osigurati sigurnu pašu. Zbog toga je ne samo Dobri nego, kako ga naziva Poslanica Hebrejima, Veliki pastir! Dakako, zbog svoje moći, on je mogao uništiti domet svih sila zla koje ugrožavaju ovce i tako ih osloboditi. No, one tada ne bi bile svjesne ove borbe. Ne bi je proživljavale, razlučivale svjetlo od tame… Ovako, On je sa svojim ovcama, na sebe uzima teret kojim ih tlači zlo i uništava ga u svom tijelu da bi njegove ovce s Njim mogle ići prema pobjedi nad svijetom.

 

Ivica Čatić, profesor Svetoga pisma na KBF-u u Đakovu

Uz dozvolu autora preuzeto s portala www.sveto-pismo.net

 

MISNE NAKANE 25.04.2021. DO  02.05.2021

 

 

         Kršteni     24.04.2021.:    JULIA ŠTAJDUHAR

                           25.04.2021.:   GABRIJEL KOZARČANIN

 

tra. 18

Župne obavijesti 18. travnja 2021. – TREĆA VAZMENA NEDJELJA

Sveci i imendani sljedećeg tjedna. U srijedu je sveti Anzelmo, biskup i crkveni naučitelj; u petak je sveti Juraj, mučenik.

Danas skupljamo priloge za naš župni Karitas.

U četvrtak će u našoj župi biti cjelodnevno klanjanje s molitvenom nakanom za svećenička i redovnička zvanja. Klanjanje započinje u 8 sati, a završava u 18:15 blagoslovom s Presvetim. U sakristiji se možete zapisati za polusatnu molitvu pred Presvetim. 

Podjela sakramenta svete Potvrde će biti u subotu, 1. svibnja u tri grupe; A i B razred u 9:30 pod svetom misom; C i D razred u 11 sati i E razred u 12 sati. U 11 i 12 sati bit će samo služba Riječi i podjela krizme. O ostalim će detaljima krizmanici biti obaviješteni putem grupe na WhatsApp-u.

  • Do sada smo za videonadzor prikupili ukupno 13750 kuna, a prošlog tjedna 1950 kuna.  Za obitelj Ljubić smo u proteklom tjednu skupili 650 kuna. Hvala vam od srca!
  • Ispovijed će biti u utorak od 18 sati do mise, te u četvrtak od 9 do 10 sati i od 18 do 19 sati.
  • Sastanak za ministrante će biti u subotu u 10 sati.
  • Zahvaljujem svima koji su uplatili prilog za župu. Župa se financira isključivo od vaših priloga i ne dobiva ništa niti od države niti od nadbiskupije

 

NEDJELJNO EVANĐELJE: Lk 24,35-48

 

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

U ono vrijeme: Učenici su Isusovi pripovijedali što se dogodilo na putu i kako ga prepoznaše u lomljenju kruha. Dok su oni o tom razgovarali, stane Isus posred njih i reče im: »Mir vama!« Oni, zbunjeni i prestrašeni, pomisliše da vide duha. Reče im Isus: »Zašto se prepadoste? Zašto vam sumnje obuzimaju srce? Pogledajte ruke moje i noge! Ta ja sam! Opipajte me i vidite jer duh tijela ni kostiju nema kao što vidite da ja imam.«

Rekavši to, pokaza im ruke i noge. I dok oni od radosti još nisu vjerovali, nego se čudom čudili, on im reče: »Imate li ovdje što za jelo?« Oni mu pruže komad pečene ribe. On uzme i pred njima pojede.

Nato im reče: »To je ono što sam vam govorio dok sam još bio s vama: treba da se ispuni sve što je u Mojsijevu Zakonu, u Prorocima i Psalmima o meni napisano.« Tada im otvori pamet da razumiju Pisma te im reče: »Ovako je pisano: ’Krist će trpjeti i treći dan ustati od mrtvih, i u njegovo će se ime propovijedati obraćenje i otpuštenje grijeha po svim narodima počevši od Jeruzalema.’ Vi ste tomu svjedoci.«

Riječ Gospodnja.

 

NEDJELJNO RAZMATRANJE

 

Znamo kako mučan zna biti susret djece s roditeljima, nakon što su ti isti mladi prethodnu noć učinili različite nepodopštine: skrivili prometnu nesreću, završili u policiji s prijavom… Tu znadu pasti teške riječi, dogode se veliki razdori. Uvijek su mučna ta jutra nakon razuzdane i nesmotrene zabave…

Evo danas u prvome čitanju (Dj 3, 13-15.17-19) slušamo kako Petar propovijeda svojim sunarodnjacima. Podsjeća ih što se dogodilo među njima. Bog je proslavio svoga Sina Isusa koji je prošao svijetom čineći dobro. Bog je proslavio upravo toga Isusa, veli Petar prisutnima, kojega vi predadoste i kojega se odrekoste pred Pilatom, kad je već bio odlučio pustiti ga. Vi se odrekoste Sveca i Pravednika, a izmoliste da vam se daruje ubojica. Začetnika života ubiste. To je onaj nužni korak. Istina. Istina izrečena s ljubavlju. Petar mirno iznosi što se dogodilo. Veliko su zlo počinili oni koji su Isusa predali, osudili i razapeli na križ. Nema svrhe zatvarati oči pred tom činjenicom.

Nadalje, zna Petar dobro da u toj stvari ni on, Petar, nije bez prijekora: ta zatajio je svoga Učitelja. Evo, to je prvi korak na putu prema Bogu: iskreno priznavanje vlastitih grijeha. Zataškavanje ničemu ne koristi. Ne može čovjek u vjeri dalje ići, dok sam sebi ne prizna svoje promašaje i svoje grijehe. Tako nam Pismo i na drugim mjestima pokazuje kako valja gledati istini u oči i priznati svoje ludosti i svoje grijehe: Mi sagriješismo, mi bezakonje počinismo, zlo učinismo, odmetnusmo se i udaljismo od zapovijedi i naredaba tvojih. Nismo slušali sluge tvoje, proroke koji govorahu u tvoje ime našim kraljevima, našim knezovima, našim očevima, svemu puku zemlje (Dn 9,5-6).

Ne vrijedi nam uljepšavati svoj život. Nevolja je u tome što današnje društvo teško priznaje svoje moralne stranputice. Ne želimo priznati da je uzrok svakovrsnih i velikih društveni nedaća i nesreća upravo to što zanemarujemo Božje zapovijedi, to jest, što gubimo poštovanja prema starijima, Boga zaboravljamo, žurimo i žudimo samo za ovozemnim užicima: uvijek više, uvijek jače, uvijek luđe, bez limita, bez obzira u ludosti i pijančevanju… A istina je očita: zanemarujemo i Boga i svoje bližnje i svoju dušu. I tako postajemo prazni i isprazni.

Međutim, Petar se ne želi zaustaviti na tim žalosnim činjenicama. Ne. On naviješta evanđelje, radosnu vijest. Očito je, veli Petar, da ono zlo koje su oni počinili nije bilo nužno iz zlobe i zle volje. Veli: Znam da ste uradili ono iz neznanja, kao i glavari vaši. To je baš tako. Redovito čovjek nije ni svjestan koliko je zlo ono zlo koje čini. Tako se mladom čovjeku čini da je tek pustom zabavom ludovanje na cesti i pretjerivanje u alkoholu. A posljedice, ipak, mogu biti strašne. Tako i mi u našem životu. Ta nitko od nas nije iskvaren do srži, rijetko kada će netko od nas počiniti neku ludost iz čiste zlobe, pakosti ili mržnje. U tome i jest tajna zla: čovjek i ne zamijeti kako padne u njegove mreže.

A posljedice mogu biti strašne: razdori u obitelji, teško vrijeđanje Boga i bližnjega… Zbog svega toga, nužno je da čovjek bude poučljiv. Ako sam neke loše stvari učinio iz neznanja ili iz lakomislenosti, potrebno je da budem ponizan i poučljiv, pa da primim i prihvatim dobrohotne opomene i savjete. Koje savjete? Kao prvo, tu su Božje zapovijedi, tu je evanđeoski nauk, ali tu je i naučavanje Crkve koja se trudi upravo Božji i evanđeoski nauk prevesti u ovaj naš današnji svijet. Ludo je misliti da sve najbolje znam i da sam ja najbolji sudac samome sebi. Mudar čovjek jest poučljiv čovjek, mudar je čovjek onaj koji sebe neprestano ispituje i popravlja. Zašto bismo na svom vlastitom iskustvu trebali naučiti da je zlo – zlo, kada imamo Božje zapovijedi i nauk Crkve?

Veli Petar dalje u svome govoru: Bog Isusa uskrsnu od mrtvih! Božju ljubav i njegovo spasenje uopće nije mogla omesti ljudska pakost koja je osudila i pogubila Isusa. Naprotiv, rekao bi Augustin, Felix culpa – sretnoga li grijeha!, jer je Bog čovjeka spasio upravo po Kristovoj muci i smrti. Na drugom mjestu Pavao progovara o tvrdokornosti svojih zemljaka – Židova koji nisu htjeli Isusa priznati za Spasitelja, pa onda zaključuje: Bog je baš dopustio da mnogi Židovi ne povjeruju, da bi se evanđelje počelo naviještati i drugim narodima (usp. Rim 11,11-13).

Isusovo uskrsnuće jest središte i srce evanđelja – radosne vijesti spasenja. Unatoč ljudskim grijesima i slabostima, unatoč čovjekovu protivljenju, unatoč tome što su narodni prvaci Isusa odbacili i dali pogubiti, Bog sve nas – zločince i grešnike – spašava po istom svome Sinu. Zato smo puni nade, zato smo puni radosti. Ne postoji nikakva sila na ovome svijetu koja nas može istrgnuti iz Kristova spasenja. Ako smo i griješili, možemo se s pouzdanjem njemu obratiti, jer znamo da je došao, umro i uskrsnuo ne zbog pravednih nego zbog grešnih. Naravno, to nas nipošto ne opravdava da se prepustimo svojim slabostima: opečaćeni smo pečatom Boga živoga, da živimo kao djeca Božja. Pa ipak, ako se i dogodi da pogriješimo protiv Boga i svojih bližnjih, znamo, Bog uvijek prima naše pokajanje, baš kako lijepo veli sveti Ivan: Dječice moja, ovo vam pišem da ne griješite. Ako tko i sagriješi, zagovornika imamo kod Oca – Isusa Krista, Pravednika (1 Iv 2,1). Zato, s jedne strane, naravno, ne mirimo se s vlastitim grijesima, ali, s druge strane, sebi i svima drugima govorimo: Bog je veći od naših slabosti, on prima naše pokajanje i on nas u Kristu spašava sada i u vječnosti. Ta upravo zbog toga je Krist umro i uskrsnuo.

To je naša nada i to je naša radost. Tu radost i tu nadu želimo – svojim životom – vedro i radosno naviještati ovome svijetu: Gospodin je uskrsnuo! S njime smo i mi uzdignuti u nebeska prostranstva. Zato nam je srce prepuno radosti i zato neprestance hvalimo Gospodina – Aleluja!

 

Zvonko Pažin, profesor Liturgike na KBF-u u Đakovu

Uz dozvolu autora preuzeto s portala www.vjeraidjela.com

 

MISNE NAKANE 18.04.2021. DO  25.04.2021.

 

 

Ženidbeni navještaj: NENAD MARKOVIĆ i MIHAELA COLARIĆ

 

Kršteni 17.04.2021.:  PAOLA MIKAŠINOVIĆ

            18.04.2021.:  KATARINA PETRIČEVIĆ

 

tra. 11

Župne obavijesti 11. travnja 2021. – DRUGA VAZMENA NEDJELJA, NEDJELJA BOŽANSKOG MILOSRĐA

Sveci i imendani sljedećeg tjedna. U utorak je sveti Martin I., papa i mučenik; u petak sveta Bernardica Soubirous.

Sljedeće nedjelje skupljamo priloge za naš župni Karitas.

U protekla dva tjedna, za videonadzor smo prikupili 5520 kuna, a za obitelj Ljubić 2100 kuna. Hvala vam od srca!

Sastanak za roditelje krizmanika je u petak u 20 sati.

Ispovijed će biti samo u petak od 18 sati.

  • Zahvaljujem svima koji su uplatili prilog za župu. Župa se financira isključivo od vaših priloga i ne dobiva ništa niti od države niti od nadbiskupije.

 

NEDJELJNO EVANĐELJE: Iv 20,19-31

 

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

Uvečer toga istog dana, prvog u tjednu, dok su učenici u strahu od Židova bili zatvorili vrata, dođe Isus, stane u sredinu i reče im: »Mir vama!« To rekavši, pokaza im svoje ruke i bok. I obradovaše se učenici vidjevši Gospodina. Isus im stoga ponovno reče: »Mir vama! Kao što mene posla Otac i ja šaljem vas.« To rekavši, dahne u njih i kaže im: »Primite Duha Svetoga. Kojima otpustite grijehe, otpuštaju im se; kojima zadržite, zadržani su im.«

Ali Toma zvani Blizanac, jedan od dvanaestorice, ne bijaše s njima kad dođe Isus. Govorili su mu dakle drugi učenici: »Vidjeli smo Gospodina!« On im odvrati: »Ako ne vidim na njegovim rukama biljeg čavala i ne stavim svoj prst u mjesto čavala, ako ne stavim svoju ruku u njegov bok, neću vjerovati.«

I nakon osam dana bijahu njegovi učenici opet unutra, a s njima i Toma. Vrata bijahu zatvorena, a Isus dođe, stade u sredinu i reče: »Mir vama!« Zatim će Tomi: »Prinesi prst ovamo i pogledaj mi ruke! Prinesi ruku i stavi je u moj bok i ne budi nevjeran nego vjeran.« Odgovori mu Toma: »Gospodin moj i Bog moj!« Reče mu Isus: »Budući da si me vidio, povjerovao si. Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju!«

Isus je pred svojim učenicima učinio i mnoga druga znamenja koja nisu zapisana u ovoj knjizi. A ova su zapisana da vjerujete: Isus je Krist, Sin Božji, i da vjerujući imate život u imenu njegovu.

Riječ Gospodnja.

 

NEDJELJNO RAZMATRANJE

Slavimo drugu vazmenu nedjelju, koju nazivamo i Bijela, a neki je zovu i Mladi Uskrs. I svake nam se godine ove nedjelje nameće lik apostola Tome (Iv 20, 19-31). „Nevjerni Toma“ uvijek se nekako smatra čovjekom koji se nepotrebno osramotio zbog svoje tvrdoglavosti i zbog svoje svojeglavosti. A Toma je bio samo običan čovjek, tipičan predstavnik svoga vremena kojemu mi, na neki način, možemo zahvaliti kvalitetu svoje vjere.

Na uskrsno jutro još zbunjeni i u nevjerici apostoli iznenada susreću gospodina Isusa. On dolazi među njih i pozdravlja ih: „Šalom!“ – Mir vama! I svi su bili na okupu osim Tome. Kako im je samo dobro došao Isusov mir! Bili su toliko zdvojni, toliko jadni, toliko nesigurni, toliko zbunjeni da nisu znali niti što se događa niti što znače toliki događaji. Stvarno su bili kao ovce bez pastira. Činilo im se da su tri godine protratili. Nije im vjerojatno bilo žao tih godina s Isusom. Slušali su njegove blagotvorne riječi, bili svjedoci njegova milosrđa u čudesima, iskusili su njegovu ljubav. Ali ipak, boljelo ih je strašno kad su mislili da je sve gotovo i da se neće ništa dogoditi od obećanog Nebeskog kraljevstva. I onda im Isus donosi mir. Pokazuje se živ među njima! Iako još uvijek dosta toga nisu razumjeli, barem su znali: tu je Gospodin, živ je, među njima je. Osjećali su se kao čovjek koji nakon iscrpljujućeg pješačenja ugleda izlaz iz tunela. Radost se vratila u njihova srca i uopće im nije bilo bitno što još puno toga ne razumiju.

Sve je to bilo jako lijepo, ali Toma od toga ništa nije doživio jer ga nije bilo. Toma nije ni htio ni mogao vjerovati ostalima da su vidjeli Gospodina. Nije im povjerovao iz barem dva razloga. Prvo, Toma je zacijelo pomislio kako su ostali učenici šokirani i zbunjeni Isusovom smrću naprosto počeli umišljati da ga vide živoga. Ljudi si koji puta od tuge počinju puno toga umišljati, priviđaju im se slike i likovi, baš prema onome: „Što se babi ’tilo, to se babi snilo!“ Drugi vjerojatni razlog bio je taj što je Toma očito bio čovjek, što bismo mi rekli, „s obje noge na zemlji“. Isuviše često je doživio da se maleni čovjek ne može suprotstaviti velikoj sili, dovoljno je često Toma doživio da pošten i pobožan čovjek pogiba i da se zlo šepiri nad dobrom. Prema Tominu shvaćanju, sve je to bilo i lijepo zamišljeno i od srca i čestito, ali, eto, po tko zna koji puta pokazalo se da pravednik trpi i trpi, a da se silnik izdiže, baš kao što su pobožni Židovi svakodnevno gledali kako nad njima, pripadnicima Božjega i izabranog naroda, vladaju bezbožni Rimljani. Očito je da je to s Isusom bio jedan lijepi san, ali san kao svaki san završava buđenjem. Toma je bio samo veliki realist, reklo bi se danas.

I onda dolazi Isus sljedeće nedjelje, ponovno govori: „Mir vama“ i obraća se Tomi koji je ovoga puta bio nazočan. I veli mu: „Prinesi ruku svoju…“ Za Tomu je to bilo poniženje, ali još puno, puno veća radost. Skrušeno i oduševljeno govori: „Gospodin moj i Bog moj.“ On koji je posljednji vidio Gospodina, najviše je rekao o njemu. Priznao ga je svojim Bogom, do čega oni drugi još nisu bili došli. Shvatio je Toma: uskrsnuće Isusovo Božje je djelo, štoviše, on je Božji Sin.

Isus veli: „Blago onima koji ne vidješe, a ipak vjeruju“. Ova je riječ nama upućena. Pozvani smo da vjerujemo. Međutim, dok imamo pred očima svetoga Tomu apostola, možemo biti, rekli bismo, puno opušteniji. Zbog okolnosti u kojima je živio, zbog svoje naravi, konačno, zbog onoga što je samo Bogu poznato, Toma se ponio onako kako se ponio. On, apostol i svjedok svih Kristovih velebnih djela, nije se, ljudski govoreći, pokazao na visini. Međutim, vidjet ćemo to i tijekom povijesti Crkve, veličina svetih Božjih ljudi i nije u tome da su uvijek bili besprijekorni, da su uvijek povlačili prave poteze. Njihova je veličina u tome da su priznavali svoje pogreške i uvijek se Bogu vraćali. Toma, dakle, nije povjerovao.

Sličan smo primjer vidjeli i u Petru ovih dana. Naime, vidjevši Petra kako je zatajio Gospodina, pa se onda pokajao, nećemo ni mi očajavati ako nam se dogodi takav neki propust. Želimo duboko vjerovati da je Bog jači od svakoga zla i grijeha u svijetu, da je Bog jači od svake loše sklonosti koja je u nama. Jednako tako, gledajući danas tvrdoglavost i nevjeru Tominu, pa odmah zatim njegovu nadahnutu vjeru, ne dopuštamo da nas hvata tjeskoba kad se i nama dogodi da ne možemo odmah povjerovati i prihvatiti ono što nam Bog šalje. Hvala ti, Toma. Hvala ti što nam pokazuješ da se unatoč grubosti ljudske naravi uvijek možemo Bogu vratiti, da unatoč padovima Bogu uvijek možemo doći. Hvala ti što na tvom i Petrovom primjeru vidimo kako nas Krist nikad ne želi odbaciti nego nas uvijek sebi zove i prihvaća kao svoju djecu, unatoč našim propustima i grijesima, a po našoj spremnosti na obraćenje.

Pa ipak, danas možemo biti malo i ponosni. Nama danas nije uskrsnuli Isus došao na vrata na isti način kao apostolima, a mi, eto, vjerujemo. Ne vidjesmo, a vjerujemo! Neka se na nama u obilnoj mjeri ostvari onaj Isusov obećani blagoslov: „Blago onima koji ne vidješe, a ipak vjeruju.“

 

Zvonko Pažin, profesor Liturgike na KBF-u u Đakovu

Uz dozvolu autora preuzeto s portala www.vjeraidjela.com

 

MISNE NAKANE 11.04.2021. DO  18.04.2021.

 

 

Kršteni 10.04.2021.:  IVAN KOVAČ i TIA SPAČAL

Vjenčani 10.04.2021.: MATE BERIŠA i MAJA RIBARIĆ

 

tra. 04

Župne obavijesti 4. travnja 2021. – NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA

Uskrs je – najvažnija kršćanska svetkovina.

Zbog vazmene osmine, u kojoj je svaki dan jednak Uskrsu, u liturgiji se ispuštaju svi spomendani sljedećeg tjedna.

Sutra, na uskrsni ponedjeljak, slavimo tri svete mise – u 08:00, 10:00 i 19:00. Taj dan župni ured ne ureduje.

Prva sveta pričest u našoj se župi slavi sljedeće nedjelje u 11:30 – A, B i D razred i 14 sati – C i E. Detaljni raspored pogledajte na trećoj stranici listića.

  • Molio bih vjernike koji inače dolaze na svetu misu u 11:30, neka sljedeće nedjelje nastoje doći na neku drugu misu jer će, zbog epidemioloških mjera, na toj misi smjeti doći samo prvopričesnici i njihovi roditelji.
  • Sljedeća nedjelja je i nedjelja Božanskoga milosrđa. Za nju se pripremamo devetnicom koju smo započeli na Veliki petak, a od danas je molimo prije svake večernje svete mise.
  • Zahvaljujem svima koji su uplatili prilog za župu. Župa se financira isključivo od vaših priloga i ne dobiva ništa niti od države niti od nadbiskupije.

 

USKRSNO EVANĐELJE: Iv 20,1-9

 

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

Prvog dana u tjednu rano ujutro, još za mraka, dođe Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut. Otrči stoga i dođe k Šimunu Petru i drugom učeniku, kojega je Isus ljubio, pa im reče: »Uzeše Gospodina iz groba i ne znamo gdje ga staviše.«

Uputiše se onda Petar i onaj drugi učenik i dođoše na grob. Trčahu obojica zajedno, ali onaj drugi učenik prestignu Petra i stiže prvi na grob. Sagne se i opazi povoje gdje leže, ali ne uđe. Uto dođe i Šimun Petar koji je išao za njim i uđe u grob. Ugleda povoje gdje leže i ubrus koji bijaše na glavi Isusovoj, ali nije bio uz povoje, nego napose svijen na jednome mjestu.

Tada uđe i onaj drugi učenik koji prvi stiže na grob i vidje i povjerova. Jer oni još ne upoznaše Pisma da Isus treba da ustane od mrtvih.

Riječ Gospodnja.

 

 

UZ DANAŠNJE EVANĐELJE

 

Vijest o Isusovom uskrsnuću prodire kroz prostor i vrijeme. Doprla je i do ljudi 21. stoljeća, nošena vjerom i ljubavlju generacija Isusovih učenika koji su zbog toga poput prvih apostola često bili i ubijani, mučeni no znali su jedno: nemoguće je ne govoriti o Uskrslome jer bez Njega život više ne bio život. Uskrsno svjetlo duša je života, ono je njegova svježina. Svima koji žele osjetiti blizinu Uskrslog i ući u Njegovo svjetlo današnji evanđeoski odlomak naznačava nekoliko bitnih oznaka iskustva koje su prvi učenici imali u susretu s uskrslim Isusom. Ponajprije, kada je svanulo, izgledalo je kako je uskrsno jutro naizgled kao i sva druga, kao da je smrt, kao da su nepravda i nasilje zbilja pobijedile i u Isusovu slučaju. Sve je tiho i obično kao i svakog drugog dana. Zar ne koliko je to slično svakodnevnom iskustvu tolikih ljudi – kao da je nepravda jača od pravde, pokvarenost od poštenja, mržnja od ljubavi, smrt od života?

Evanđelje nam predstavlja nekoliko kategorija likova: Marija Magdalena i drugi učenik nešto vide i čuju, taj učenik odmah shvaća i povjerova a Marija shvaća kasnije; Petar međutim niti vidi niti shvaća. Upravo stoga nam je ovdje posebno dragocjen i važan. Evanđelisti ne prešućuju kako on, buduća glava Crkve, nije odmah povjerovao da je Isus uskrsnuo. Koliko ova pojedinost otkriva iskrenosti i poštenja kojim su evanđelisti pristupili pisanju svoji djela! Evanđelje kao da želi reći: ako Petar, glava Crkve – iako je bio u žiži zbivanja na praznom grobu – nije vidio, shvatio i povjerovao, onda neće biti nikakvo čudo da će ostale generacije Isusovih učenika, pogotovo oni udaljeni u prostoru i vremenu, nailaziti na ozbiljne poteškoće pri razmišljanju o događaju Isusova uskrsnuća i pokušaju vjerovati u nj.

No, s druge strane, upravo činjenica Petrova nesnalaženja – a napose inzistiranje evanđelista na njemu – svjedoči da Isusovo uskrsnuće nisu izmislili njegovi učenici nego da je njima, koji su se prvi s njim suočili, ono predstavljalo problem nerazrješiv za njihove ljudske sile. Razum na temelju povoja, koji su bili skinuti, i ručnika, koji je bio uredno složen, zaključuje da Isusa nitko nije ukrao, jer lopovi ne bi gubili vrijeme na skidanje povoja ili uredno slaganje ručnika. No, razum teško može ići dalje. Dakle, što je posrijedi? Mogli bismo reći kako su apostoli dovedeni u paradoksalnu situaciju: trebaju biti svjedoci nečega u čemu se ne mogu snaći! Upravo u ovakvu poteškoću Uskrsli Gospodin želi uvesti svoje učenike i buduće svjedoke kako bi svojim iskustvom mogli pomoći kasnijim generacijama vjernika u njihovim traženjima.

Za učenika Isusovo uskrsnuće nije stvar proučavanja činjenica, upravo kao što nije bilo ni za glavu Crkve – Petra. Kada se govori o uskrsnuću, onda nije pitanje je li ono bilo moguće i na koji način se odvijalo? Za Petra, kao i za druge učenike, Uskrsli Isus nije prije svega stvarnost koju treba proučavati i o njoj razmišljati, zaključivati nego živa osoba koju treba susresti, doživjeti i onda u svjetlu toga iskustva ići u život. Onoga trenutka kada je bila volja Božja, Petar i ostali učenici susreli su Isusa. Bilo je potrebno neko vrijeme da sazriju, da pripreme svoja srca za susret s Njim. Vjerojatno je Petar od uskrsnog jutra tijekom dana o svemu razmišljao i odlučio otvoriti svoje srce…konačno krenuo prema onom ti znaš da te volim.

uvečer toga istog dana susreće Uskrsloga i doživljava mir, radost i nadu. Evo to je Uskrs: Isus Uskrsli koji ulazi u srce učenika i daje svoje svjetlo. I oni više nisu isti ljudi. Jesu i ostaju i dalje slabi, ograničeni, ali njihov život je dobio novi temelj: ubuduće žive od blizine Uskrsloga! Njegovo je svjetlo toliko slatko i neizrecivo, ono je takav život da ostati bez njega znači prestati živjeti. I zato oni – do jučer strašljivci – sada mogu ići naprijed, zove ih ovo toliko slatko svjetlo. Neka se dogodi što god bilo, ali bez njega ne žele ostati. Ni po koju cijenu! To je ono Pavlovo – sve mogu u onome koji me jača! Oni sada žive u svijetu, ali snagom koja nije od svijeta i svojim životom, koji ima novi temelj, pobjeđuju svijet. To je onaj novi kvasac koji je u stanju prožeti i dizati život svakoga čovjeka; koji mu može dati novu boju, okus i miris.

Novi život kojim sada Isus živi i čije svjetlo dobivaju apostoli – jedino je on istinit. Mržnja, nasilje, diskriminacija, egoizam, zlo svih vrsta – oni nisu istina. Ali, reći će netko, oni postoje! Da, postoje, ali iza sebe ne ostavljaju ništa jer iza egoizma, mržnje i nasilja ostaje samo pustoš. Ne nastaje ništa novo, ne nastaje život nego ostaje samo praznina – razvalina od čovjeka, od života. Bog kada je stvarao svijet nije stvorio prazninu nego život koji se plodi i množi, buja u nepreglednim i prebogatim oblicima. I Isusovo uskrsnuće jest čin kojim Bog prazninu i tamu ispunja neprolaznim životom i svjetlom – remek djelo Duha Životvorca! I zato se apostoli hvataju matice života, ondje gdje je najzdraviji i najbistriji. Ostati bez njega značilo bi ostati na razvalinama života, u pustoši pabirčiti samo njegove ostatke, mrvice.

Duh Uskrslog, Životvorac je ona snaga koja u ništavilu stvara nešto, u pustoši život, u tami svjetlo. Biti vjernik znači upiti toga Duha koji u životu svake osobe ondje gdje je praznina daruje iskrice svoje punine. Njegov dar može se očitovati u novoj misli, misao neka se očituje u riječi, u djelu. Tu počinje kršćanska duhovnost – u susretu s Uskrslim!

 

Ivica Čatić, profesor Svetoga pisma na KBF-u u Đakovu

Uz dozvolu autora preuzeto s portala www.sveto-pismo.net

 

Raspored događanja za prvopričesnike u Vazmenoj osmini

MISNE NAKANE 04.04.2021. DO  11.04.2021.

ožu. 28

Župne obavijesti 28. ožujka 2021. – NEDJELJA MUKE GOSPODNJE CVJETNICA

U ponedjeljak je u našoj župi uskrsna ispovijed u 17 sati. Potičem napose roditelje prvopričesnika da se ispovjede, kao i ovogodišnje krizmanike. Nakon toga više neće biti prilike za ispovijed u ovom tjednu.  

Ovog ćemo tjedna obići i naše bolesnike.

Pobožnost križnog puta je utorak u 18:30, a na Veliki petak u 10 sati.

Svi obredi vazmenog trodnevlja počinju u 20 sati.

Pozivam ministrante na probe za vazmeno trodnevlje: 31. ožujka u 19:30; 2. travnja nakon pobožnosti križnog puta (oko 11 sati) i 3. travnja u 10 sati.   

  • Blagoslov hrane će biti nakon obreda Vazmenog bdijenja i na Uskrs, nakon mise u 7 sati.
  • Raspored svetih misa na Uskrsni ponedjeljak: 8, 10 i 19 sati.
  • Videonadzor u župi. Prošlog smo tjedna prikupili 2100 kuna. Zahvaljujem na vašim prilozima!
  • Zahvaljujem svima koji su uplatili prilog za župu. Župa se financira isključivo od vaših priloga i ne dobiva ništa niti od države niti od nadbiskupije.
  • Pomoć za obitelj Ljubić. Prošlog je tjedna za obitelj Ljubić uplaćeno 500 kuna. Hvala vam!

 

 

ISPIT SAVJESTI PREMA DESET BOŽJIH ZAPOVIJEDI

 

  1. Nemaj drugih bogova uz mene

Je li meni Bog na prvome mjestu u životu? Imam li nekih drugih bogova uz njega, kao što su novac, materijalno bogatstvo, karijera, ugled, čast, vlast, dobar glas, da svi moraju imati dobro mišljenje o meni, tijelo i tjelesnost, odjeća i vanjski izgled, prestiž u društvu i među prijateljima, sebeljublje? Jesu li mi neke osobe, primjerice sportaši, političari, glumci, popularne osobe ili neke stvari kao što su automobil, televizor, kompjutor, kuća i drugo moji idoli? Jesam li ja sam sebi najveći idol?

Jesam li praznovjeran? Vjerujem li da mi crna mačka ili broj 13 donose nesreću, kucam li tri puta u drvo da neki događaji ne pođu loše po mene? Vjerujem li da mi neki simboli i predmeti donose sreću, primjerice djetelina s četiri lista, potkova, bubamara, roščić, grbavac, crvena vrpca i slično?

Jesam li se odao igrama na sreću, poker-aparatima, lotu, sportskoj prognozi i slično?

Jesam li išao nadriliječnicima, bioenergetičarima, vudu i drugim samozvanim prorocima, radiestezistima i slično?

Jesam li išao na tečajeve transcendentalne meditacije, joge, sudjelovao u obredima istočnjačkih i drugih sekti, Hare Krišne, sudjelovao u Sai Babinom pokretu ili religije Bahai ili sličnim istočnjačkim vjerskim pokretima? Jesam li pripadao nekoj sekti? Jesam li sam i je li mi netko drugi čitao iz dlana, gatao iz šalice i karata? Čitam li horoskop, vjerujem li u zvijezde? Jesam li nazočio ili sudjelovao u spiritističkim seansama?

Jesam li bio član neke stranke koja relativizira istinu i moral ili niječe Boga? Jesam li prihvaćao ili podupirao sekte te učenja ili ideologije koje Crkva osuđuje, a koje podržavaju ateizam? Jesam li čitao literaturu magijskog podrijetla ili onu koja promiče mržnju prema Bogu i čovjeku?

Pristajem li uz one koji izruguju vjeru i vjerske istine ili koji su protuvjerski raspoloženi? Jesam li namjerno negirao istine vjere? Jesam li možda zatajio svoju vjeru?

Jesam li dao obećanje ili zavjete, a da ih nisam održao?

Molim li redovito ili kroz dulja razdoblja zapuštam molitvu? Čitam li Sveto pismo, vjerske knjige i časopise ili sam lijen i nezainteresiran? Tražim li Boga, pravu istinu i pravu radost iskrenim srcem? Ljubim li Boga, hvalim li ga i slavim, zahvaljujem li mu?

Kome ili čemu pripada prvo mjesto u mome životu? Tko je ili što je moj Bog?

  1. Ne izusti imena Boga svoga uzalud

Jesam li psovao Boga, presvetu Djevicu Mariju, svece? Jesam li njihova imena spominjao u ljutnji, bez poštovanja, uzalud?

Jesam li izgovarao pogrdne i vulgarne riječi i time vrijeđao Boga, bližnjega i svoju dušu te sablaznio nekoga? Jesam li s namjerom slušao razgovore i viceve i slično te gledao TV-emisije u kojima se psovalo i govorilo vulgarne i besramne riječi? Jesam li često i nepotrebno spominjao vraga? Jesam li nekoga poticao i naveo na grijeh psovke? Jesam li nekoga ili nešto proklinjao, bio bahat, ironičan i ciničan?

Pripisujem li možda Bogu ona zla i loše stvari što se događaju u mome životu pa ga optužujem? 

  1. Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji

Jesam li propustio svetu misu u nedjelju i zapovjedane blagdane zbog svoje mlakosti, nebrige i lijenosti? Jesam li kasnio na misu ili se nedolično ponašao na misi?

Vjerujem li da je u euharistiji prisutan živi Isus pod prilikama kruha i vina?

Jesam li radio, osim onoga što je najnužnije, nedjeljom i blagdanom? S kime sam i kako provodio nedjelju i blagdane?

Koliko vremena nedjeljom i blagdanom posvećujem obitelji, roditeljima, rođacima i prijateljima?

  1. Poštuj oca i majku da dugo živiš i da ti dobro bude na zemlji

Kako se ponašam u obitelji? Trudim li se oko dobra i sreće svoje obitelji? Razgovaram li s članovima svoje obitelji? Izbivam li neopravdano iz svoga doma? Poštujem li svoje roditelje? Jesam li im uskratio pomoć, razumijevanje i utjehu?

Jesam li ih uvrijedio, prijetio im ili ih udario? Jesam li ih zanemarivao ili napustio?

Jesam li zanemarivao kršćanski odgoj vlastite djece? Jesam li pružio ljubav, nježnost i zaštitu svojoj djeci, jesam li ih propustio nadzirati i ohrabrivati? Molim li za njih? Jesam li loš primjer i sablazan svojoj djeci?

Jesam li nepomiren i u mržnji s rođacima i susjedima?

Jesam li slušao i poštovao crkveni nauk? Jesam li ih izrugivao, prezirao ili klevetao službenike crkve? Jesam li sudjelovao na nekim predavanjima na kojima se govorilo protiv života u vjeri i protiv  istina naše vjere?

  1. Ne ubij

Jesam li nekoga vrijeđao, proklinjao, tukao ili maltretirao? Jesam li sklon stalno ponižavati svoga bližnjega, govoriti loše o njemu?

Jesam li nekome bio zavidan ili želio zlo, radovao se tuđoj nesreći? Jesam li bio ljubomoran, mrzim li koga, jesam li se kome osvećivao, odbio oprostiti drugome? Jesam li bio mrzovoljan, ljutit, srdit i gnjevan prema sebi i bližnjima? Jesam li bio zavidan, sebičan, škrt? Jesam li nekome dao loš primjer ili loš savjet? Jesam li odobrio, savjetovao, zagovarao ili počinio abortus? Jesam li pokušao ubojstvo ili samoubojstvo? Jesam li počinio ubojstvo? Jesam li narušavao svoje tjelesno i duhovno zdravlje zlouporabom droge, alkohola, cigareta, neumjerenim uzimanjem hrane, nepotrebnim dijetama zbog sebeljublja i samodopadnosti? Jesam li provodio vrijeme na raskalašenim zabavama? Jesam li sate i sate provodio uz televiziju i internet? Jesam li neprestano upravljao vozilom ne držeći se prometnih pravila i tako dovodio u opasnost svoj i tuđi život? Jesam li propustio pomoći bližnjima u potrebi? Jesam li zanemario dobrim postupcima popraviti onoga koji psuje, govori proste riječi ili čini druge teške grijehe?

  1. Ne sagriješi bludno i 
  2. Ne poželi tuđeg ženidbenog druga

Jesam li namjerno podržavao bludne misli, poglede, želje? Jesam li naveo druge na grijeh bludnosti pogledima, riječima, lošim primjerom, izazovnim oblačenjem? Jesam li griješio bludno? Jesam li počinio grijeh samozadovoljavanja? Jesam li sagriješio bludno s osobama drugoga spola koje nisu u braku ili s osobama koje su u braku, s osobama istoga spola? Jesam li čitao besramne knjige i časopise, gledao takve filmove i drugima ih preporučivao? Jesam li se gledao pornografske filmove, internetske ili TV-programe koji sablažnjavaju? Jesam li se  provodio s lošim društvom i odlazio u raskalašene provode, posjećivao javne kuće, bavio se prostitucijom? Jesam li bio nevjeran svome bračnom drugu te činom, riječju, željom počinio preljub? Jesam li u bračnom životu propustio držati se moralnoga zakona te sprječavao začeće djeteta raznim kontracepcijskim sredstvima, spiralom koja je abortivno sredstvo? Jesam li se u intimnim odnosima egoistično ponašao prema svome bračnome drugu?

  1. Ne ukradi i 10. Ne poželi nikakve tuđe stvari

Jesam li nekome nešto ukrao, ako jesam, što sam ukrao i kolika je bila vrijednost toga? Jesam li zadržavao ukradenu stvar? Jesam li koga prevario u prodaji i kupnji ili bilo kakvu poslu? Jesam li učinio neku štetu bližnjemu te jesam li propustio nadoknaditi štetu? Jesam li zanemario vratiti dug? Jesam li pravodobno vratio dugove? Jesam li oštetio podređenoga nepravednom plaćom, jesam li primao mito? Jesam li učinio štetu poslodavcu? Jesam li neopravdano izostao s posla? Jesam li se bavio lihvarstvom, jesam li zavidio drugima i poželio tuđa dobra? Jesam li drugima otkrio koju povjerenu tajnu ili skriveni grijeh bližnjeg, prenosio loše stvari iz nečijega života? Jesam li loše pričao i sudio o nekome, i to samo na temelju toga što sam tako čuo od drugih?

  1. Ne reci lažno svjedočanstvo

Jesam li lagao, je li moja laž učinila štetu bližnjemu? Jesam li se krivo zakleo, krivo svjedočio, jesam li nekoga krivo i nepravedno optužio, oklevetao? Jesam li odavao tajne, kritizirao, sumnjao, prenaglo donosio sudove? Jesam li bio neiskren i hvalisao se? Jesam li bio lažno ponizan, prikazivao se boljim no što jesam? Jesam li davao lažna obećanja? Jesam li nekome oduzeo dobar glas ili ga sebi prisvajao na tuđim zaslugama? Jesam li drugoga kritizirao te tako ranjavao i sebe i bližnjega, a druge stavljao u priliku da sude?

 

MISNE NAKANE 28.03.2021. DO 04.04.2021. 

 

 

Ženidbeni navještaj: MARKO LUKIĆ i MATEJA KELAVA

                                  MATE BERIŠA i MAJA RIBARIĆ

 

 

ožu. 21

Župne obavijesti 21. ožujka 2021. – PETA KORIZMENA NEDJELJA

Sveci i imendani sljedećeg tjedna: u srijedu je sveta Katarina Švedska; u četvrtak Navještenje Gospodinovo, Blagovijest – svetkovina.

Pobožnost križnog puta je utorkom i petkom u 18:30, a nedjeljom u 18:15.

Sljedeće nedjelje je Nedjelja muke Gospodnje – Cvjetnica. U predvorju crkve moći ćete nabaviti maslinove grančice koje ćemo blagosloviti na početku svake svete mise.

Na Cvjetnicu obiteljska sveta misa počinje u 12 sati.

Sakrament svete Potvrde slavimo 1. svibnja.

  • Videonadzor u župi. Do sada smo prikupili 4180 kuna. Zahvaljujem na vašim prilozima!
  • Zahvaljujem svima koji su uplatili prilog za župu. Župa se financira isključivo od vaših priloga i ne dobiva ništa niti od države niti od nadbiskupije.
  • Pomoć za obitelj Ljubić. Prošlog je tjedna za obitelj Ljubić uplaćeno 1300 kuna. Hvala vam!
  • Ovaj tjedan nema svete ispovijedi u našoj župi.

 

  • Raspored uskršnjih ispovijedi na području Zaprešićkog dekanata:

21.ožujka u 15 sati, crkva Presvetog Trojstva, Kraljevec na Sutli

21.ožujka u 15 sati, crkva sv. Roka, Luka

23.ožujka u 17 sati, crkva sv. Ane, Rozga

24.ožujka u 18 sati, crkva sv. Jurja i kapela Presvetog Srce Isusova, Pojatno

26.ožujka u 18 sati, kapele sv. Roka i sv. Vendelina, Gornja Bistra

26.ožujka u 19 sati, crkva sv. Nikole, Gornja Bistra

27.ožujka u 10 sati, crkva sv. Ivana Krstitelja, Zaprešić – samo djeca

27.ožujka u 15 sati, crkva BDM Pomoćnice, Ivanec

27.ožujka u 15 sati, kapela sv. Ivana Krstitelja, Jablanovec

27.ožujka u 17 sati, crkva Pohoda BDM, Marija Gorica

29.ožujka u 17 sati, crkva BDM Kraljice apostola, Zaprešić

30.ožujka u 18 sati, crkva sv. Ivana Krstitelja, Zaprešić – samo odrasli

 

  • Blagoslov obitelji. Redoviti pohod obiteljima smo priveli kraju. Obišli smo 648 obitelji. Ostalo je još 70 obitelji koje su se prijavile a nismo ih, vjerojatno zbog posla, zatekli kod kuće. Raspored naknadnog blagoslova bit će objavljen nakon Uskrsa.

 

NEDJELJNO RAZMATRANJE

 

Slava i proslava… Kako li samo ljudskom uhu gode te riječi! Mnoštvo ljudi gotovo u transu maštaju o tome kako ih mnoštvo slavi na stadionima, na trgovima, u kino-dvoranama. Zbog slave su vojskovođe odlazili u daleke krajeve, vodili krvave ratove… Zbog toga da ih smatraju velikim vođamapoglavnicima i najvećim sinovima svoga naroda toliki su silnici zatvarali, mučili i ubijali svoje stvarne ili zamišljene protivnike. Rimski su vojskovođe žudjeli za tim da prođu ispod slavoluka pobjede okruženi svojim vojnicima dok gone zarobljenike i vuku ratni plijen…

Zar o tome danas želi govoriti Isus kad veli, čuli smo (Iv 12, 20-33): Došao je čas da se proslavi Sin Čovječji? Oni koji su ga slušali, pogotovo njegovi najbliži sljedbenici, zacijelo su na takav način i razmišljali o Isusovoj proslavi. Ta Isus je već bio slavan! Govorio je kao onaj koji ima vlast, činio je silna čudesa, postavljao se kao vrhovni autoritet, mase su za njim krenule! I sada Isus treba samo pucnuti prstima i svi će krenuti za njim da otjera mrske Rimljane i uspostavi Božje kraljevstvo na zemlji s Jeruzalemom kao glavnim gradom, i Židovima kao prvima među svim narodima…

Isus, očito, tako ne misli. Većina onih koji žele stvoriti svjetsku slavu razaraju i uništavaju druge da bi sebe uzdigli. A znamo da su pravi velikani samo oni koji izgrađuju, liječe. Pogledajmo samo što je, na primjer, ostavio iza sebe veliki biskup Strossmayer! Međutim, naš Spasitelj ide još dalje: ne samo da ne ruši i ne razara, nego, naprotiv, on predaje sama sebe za nas. O takvom svom pozivu i poslanju i o svojoj proslavi govori u prekrasnoj slici. Veli: Ako pšenično zrno, pavši na zemlju, ne umre, ostaje samo; ako li umre, donosi obilat plod. Pšenično zrno se posije u zemlju, u mrak i vlagu. Nevještom oku se čini da to za sjeme znači trulež, propast, smrt. Međutim, znamo, iz te prividne truleži iz tog naoko-umiranja rađa se novi život i to još bujniji: od jednog zrna nastaje cijela biljka s mnoštvom zrnja.

Upravo je tako bilo s Isusom. Za njegove suvremenike, njegove neprijatelje, ali i za njegove prijatelje Isusova smrt je bila tragedija, nesretni završetak njegova djelovanja. Uzaludno je bilo, mislili su, i njegovo djelovanje i njegov nauk. Međutim, upravo po svojoj predanosti i vjernosti Ocu, po svom poniženju, po muci i smrti Isus prelazi u uskrsnuće, u svoju konačnu i pravu proslavu. Krist se proslavio time što je svome Ocu bio vjeran do konca, što je njegov naum u svemu ispunio. Proslavio se time što je poniznošću i poslušnošću satro oholost, nadutost i ovosvjetsku silu sotone i svih Božjih protivnika. Poniznošću je pobijedio oholost, ljubavlju mržnju.

Ova nam riječ ulijeva nadu i ohrabrenje. Moderan svijet rado dijeli ljude na „dobitnike“ i gubitnike“ (sveprisutni engleski izrazi!). Gubitnici bi, naravno bili maleni, slabi, siromašni, bolesni, stari, nepoznati, nepriznati, ružni, debeli, oni koji se drže svojih vjerskih načela; dok bi dobitnici, naravno, bili oni brzi, lijepi, mladi, bogati, uspješni, poznati, moćni… Isusovo evanđelje, kako smo vidjeli, posve drugačije vidi smisao čovjekova života. Veli: Tko ljubi svoj život, izgubit će ga! 

Ako netko po svaku cijenu želi postati „dobitnik“, izgubit će sebe, izgubit će svoj život, smisao svoga postojanja.

Jer, mi kršćani znamo i vjerujemo da smisao života nije u borbi za tim da postane „dobitnik“. Smisao našeg života u tome je da se podložimo Bogu, da prihvaćamo i vršimo njegovu volju i to u svakom slučaju. Iz Božje ruke prihvaćamo tako svaki blagoslov i svaku životnu radost: zdravlje, posao, obitelj, mir, radosno drugovanje. Međutim, iz njegove ruke prihvaćamo i kušnju i muku i nevolju, naravno ne zato što bismo – nastrano – voljeli muke i nevolje, nego jednostavno zato što želimo biti Bogu vjerni po svaku cijenu.

Pa kao što supružnici u trenutku sklapanja ženidbe vele da će jedno drugome biti vjerni u dobru i zlu, u zdravlju i bolesti, u najmanju ruku to isto mi obećavamo Bogu i želimo po tome živjeti. Kada prihvaćamo svoje životne križeve, mi smo svjesni da smo tek zrno koje biva posijano, da bi donijelo obilat plod. Ako nam Bog dade zdravlja, uspjeha, ako nam podari lijep životni standard – hvala mu. Mi želimo služiti Bogu i bližnjemu u svakom slučaju, uvjereni, poput apostola Pavla: Ni smrt ni život, ni anđeli ni vlasti, ni sadašnjost ni budućnost, ni sile, ni dubina ni visina, ni ikoji drugi stvor neće nas moći rastaviti od ljubavi Božje u Kristu Isusu Gospodinu našem (Rim 8,38-39).

Isus je naučavao riječju i djelom. Nije samo govorio ono što je za nas dobro, nego je to sam svojim životom pokazao. On je ljubio čovjeka, vršio je volju svoga Oca u svakom trenutku, opraštao je grijehe, pokazivao sućuti za one koji trpe, oprostio je svojim ubojicama. I onda danas nama jednostavno veli: ako mi tko hoće služiti neka ide za mnom. I gdje sam ja, ondje će biti i moj služitelj.

To je temelj našeg duhovnog života. Nasljedovati Isusa. Ta mi smo kršćani, to jest „Kristovci“. Sveti Pavao često o tome govori. Veli: Uvijek umiranje Isusovo u tijelu pronosimo da se i život Isusov u tijelu našem očituje (2 Kor 4,10). Mi smo, naime, pozvani da budemo živa slika Kristova, da očitujemo i ostvarujemo njegovu dobrotu, ljubav, njegovo predanje, da poput njega prihvaćamo i u svemu vršimo Božju volju. Izvan Krista nema spasenja. A ovo je jedini put: živjeti i umrijeti s Kristom, s njime trpjeti, da bismo s njime bili i proslavljeni.

Upravo nam to govori današnja Poslanica Hebrejima (Heb 5, 7-9). Govoreći o Kristu veli: Premda je Sin, iz onoga što prepati naviknu slušati i, postigavši savršenstvo, posta svima koji ga slušaju začetnik vječnoga života. Upravo to. Po poslušnosti sve do smrti Krist je postigao savršenstvo i time je pribavio vječno spasenje svima koji se u nj uzdaju. Mi smo koji puta savršenstvo vjerskog života skloni promatrati u izvanrednosti. Pa nam se onda čini da su savršeni vjernici oni koji su poginuli za vjeru ili koji su proganjani zbog vjere, oni koji provode strogi pokornički život, koji žive kao redovnici ili redovnice, kao svećenici i misionari.

A istina je puno jednostavnija. Nije Isus po patnji kao takvoj, nego po predanosti Božjoj volji postigao savršenstvo. On je svojim suvremenicima izgledao tako obično. Bio je „tesarov sin“. Međutim, njegova posebnost i njegova uzvišenost na ovoj zemlji bila je upravo ta predanost, poslušnost. To je i naš put savršenstva i spasenja. Neka nas tim putem vodi svjetlost duha Svetoga i snaga Kristova.

Zvonko Pažin, profesor Liturgike na KBF-u u Đakovu

Uz dozvolu autora preuzeto s portala www.vjeraidjela.com

 

MISNE NAKANE 21.03.2021. DO 28.03.2021. 

 

 

      Ženidbeni navještaj:  MARKO LUKIĆ i MATEJA KELAVA

                                               MATE BERIŠA i MAJA RIBARIĆ